Redovnim i pravilnim pranjem ruku mogu se preduprediti brojne zarazne bolesti, podsećaju lekari povodom Svetskog dana čistih ruku koji se danas obeležava širom sveta.
Prljave, klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju uzročnika crevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Pranje ruku sapunom je jedna od najefektivnijih mera prevencije proliva i upale pluća, a to su bolesti koje su najodgovornije za umiranje dece do godinu dana. Neki podaci pokazuju da svake godine oko 3,5 milona dece u svetu ne doživi svoj prvi rođendan, upravo zbog proliva i zapaljenja pluća.
Širenje navike pranja ruku sapunom i toplom vodom može značajno doprineti dostizanju Milenijumskog cilja - smanjenju umiranja dece starosti do pet godina do 2015. godine za dve trećine.
Prema podacima istraživanja, u Srbiji je 2006. godine 73,8 odsto odraslih stanovnika redovno pralo ruke, što je značajan porast u odnosu na 2000. godinu, kada je to činilo 67,4 odsto. Najredovnije su ruke prali stanovnici do 35 godina starosti, među kojima prednjače žene, stanovnici gradskih naselja i građani iz kategorije najbogatijih. Takođe, 75,7 odsto dece i omladine uzrasta od sedam do 19 godina redovno je pralo ruke.
Na internet stranici Instituta "Batut" savetuju da ruke treba prati ne samo pre jela i kada su vidno zaprljane, već i posle korišćenja toaleta, posle dodirivanja usta, nosa, ili očiju, nakon kontakta s bolesnom osobom, ali i prilikom svakodnevnih aktivnosti u domaćinstvu.
Za pranje ruku najbolji je tečni sapun, a ako se koristi čvrst sapun treba ga posle korišćenja isprati pod mlazom vode i čuvati tako da bude suv, poručuju lekari i dodaju da je važno dobro istrljati celokupnu površinu kože ruku.
U nekim situacijama poželjno je da se obavi i dezinfekcija ruku, za šta Svetska zdravstvena organizacija preporučuje sredstva na bazi etil alkohola ili izopropanola.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je, na inicijativu međunarodne koalicije "Pranje ruku sapunom", proglasila 2008. godinu Međunarodnom godinom sanitacije i tada je prvi put obeležen Svetski dan čistih ruku - 15. oktobar, koji se danas obeležava u oko 70 zemalja.
(Tanjug)
Pranje ruku sapunom je jedna od najefektivnijih mera prevencije proliva i upale pluća, a to su bolesti koje su najodgovornije za umiranje dece do godinu dana. Neki podaci pokazuju da svake godine oko 3,5 milona dece u svetu ne doživi svoj prvi rođendan, upravo zbog proliva i zapaljenja pluća.
Širenje navike pranja ruku sapunom i toplom vodom može značajno doprineti dostizanju Milenijumskog cilja - smanjenju umiranja dece starosti do pet godina do 2015. godine za dve trećine.
Prema podacima istraživanja, u Srbiji je 2006. godine 73,8 odsto odraslih stanovnika redovno pralo ruke, što je značajan porast u odnosu na 2000. godinu, kada je to činilo 67,4 odsto. Najredovnije su ruke prali stanovnici do 35 godina starosti, među kojima prednjače žene, stanovnici gradskih naselja i građani iz kategorije najbogatijih. Takođe, 75,7 odsto dece i omladine uzrasta od sedam do 19 godina redovno je pralo ruke.
Na internet stranici Instituta "Batut" savetuju da ruke treba prati ne samo pre jela i kada su vidno zaprljane, već i posle korišćenja toaleta, posle dodirivanja usta, nosa, ili očiju, nakon kontakta s bolesnom osobom, ali i prilikom svakodnevnih aktivnosti u domaćinstvu.
Za pranje ruku najbolji je tečni sapun, a ako se koristi čvrst sapun treba ga posle korišćenja isprati pod mlazom vode i čuvati tako da bude suv, poručuju lekari i dodaju da je važno dobro istrljati celokupnu površinu kože ruku.
U nekim situacijama poželjno je da se obavi i dezinfekcija ruku, za šta Svetska zdravstvena organizacija preporučuje sredstva na bazi etil alkohola ili izopropanola.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je, na inicijativu međunarodne koalicije "Pranje ruku sapunom", proglasila 2008. godinu Međunarodnom godinom sanitacije i tada je prvi put obeležen Svetski dan čistih ruku - 15. oktobar, koji se danas obeležava u oko 70 zemalja.
(Tanjug)