Od brojnih namirnice koje svakodnevno unosimo, neke usporavaju starenje, neke nas štite od gojenja i povišenog holesterola, a neke od njih su jednostavno ukusne.
Od brojnih namirnice koje svakodnevno unosimo, neke usporavaju starenje, neke nas štite od gojenja i povišenog holesterola, a neke od njih su jednostavno ukusne.
Nova nutricionistička istraživanja razbila su neke od zabluda koje su pratile odredjene namirnice.
Donedavno se verovalo da su jaja štetna, ali je istraživanje pokazalo da je, kao i kod drugih namirnica, za celokupan efekat veoma bitna količina, kao i način pripreme.
Najbolje je organsko šumsko voće, koje sazreva pod Suncem i raste u prirodni. Sadrži mnogo betakarotena, bitnog za vezivane vitamina A, veoma je niske kalorične vrednosti, i bogato je anrioksidantima.
Medjutim, veće količine šumskog voća se nikako ne preporučuju osobama koje pate od zatvora.
Veoma su bogate vlaknima, koja podstiču varenje, kao i kalcijumom, gvoždjem i folnom kiselinom.
Posebno se preporučuju trudnicama, jer folna kiselina sprečava brojna oboljenja fetusa.
Lisnato zeleno povrće bi trebalo da se jede živo, ali ako već želite da ga kuvate, što kraće ga izlažite termičkoj obradi. Najbolje je da ga prokuvate na pari i začinite limunom, koji pospešuje vezivanje gvoždja.
"Zeleniš" ima blago laksativno dejstvo, pa se ne preporučuje ljudima koji pate od "nervoznih creva".
Mahune obiluju gvoždjem, važnim za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, i folnu kiselinu. Bogate su magnezijumom, kao i vitaminima grupe B koji imaju antioksidaciono dejstvo.
Jedino upozorenje vezano za mahune je upućeno ljudima sa preosetljivim debelim crevom ili problemom nadimanja – ponekad izazivaju stvaranje crevnih gasova.
Paradajz sadrži i minerale – kalijum, fosfor i gvoždje, koji održavaju zube i kosti i kontrolišu količinu vode u organizmu.
Svakodnevno konzumiranje paradajza smanjuje opasnost od oboljenja bešike, želuca i debelog creva.
Paradajz ne sadrži ni trunku masti, a ima skoro zanemarljivu kalorijsku vrednost.
Ako jedete svež paradajz, začinite ga maslinovim uljem – ono vezuje likopen, jedan od najjačih antioksidanata.
Sadrže selen, vlakna, vitamine grupe B i složene ugljene hidrate. Smanjuju šećer u krvi i rizik od pojave dijabetesa.
Jedite manje količine integralnih žitarica ako ste anemični, jer sadrže fitate koji otežavaju apsorpciju gvoždja.
Pažnja: Velike količine ugljenih hidrata goje. Stoga nemojte unositi više od dva obroka testenine ili peciva dnevno.
Sadrži antioksidante i kukoamin, koji snižava krvni pritisak. Bogat je kalcijumom i vlaknima, i smanjuje holesterol.
Treba pažljivo pripremati jela od krompira, jer se najčešće jede u obliku čipsa ili pomfrita. Pomešan sa tolikom količinom soli i masnoće, povećava rizik od bolesti krvnih sudova.
Ako krompir umesto toga skuvate bez dodatne masti, on postaje veoma zdrava namirnica koja, suprotno verovanju, ima nisku kaloričnu vrednost.
Sadrže puno belančevina koje blagotvorno deluju na mišiće, kao i korisne bakterije koje jačaju prirodni odbrambeni sistem ogranizma.
Tražite proizvode koji su od obranog mleka, a punomasne sireve zamenite mocarelom ili posnim mladim sirom.
Rovita jaja se lako vare i pogodna su za decu.
Jaja sadrže i vitamin D koji vezuje kalcijum, i vitamin A bitan za vid.
Bogata su kolinom, koji je važan za crvena krvna zrnca i rad nervnog sistema.
Jedina "mana" je visok sadržaj holesterola u žumancetu, tako da osobe sa viškom holesterola u krvi ne bi trebalo da jedu više od dva žumanceta nedeljno.
Losos sadrži velike količine selena koji usporava starenje tkiva, kao i proteine koji obezbedjuju aminokiseline koje organizam ne proizvodi sam.
Losos se može davati i deci, ali oprezno sa količinama, jer 100 grama sadrži čak 250 kalorija.
Nova nutricionistička istraživanja razbila su neke od zabluda koje su pratile odredjene namirnice.
Donedavno se verovalo da su jaja štetna, ali je istraživanje pokazalo da je, kao i kod drugih namirnica, za celokupan efekat veoma bitna količina, kao i način pripreme.
Šumsko voće
Šumsko voće je pravo uživanje za čula, bilo da ga vidite kao raskošni garnirung na torti, ili u formi sladoleda, ili osvežavajuće voćne salate. Razne bobice – jagode, borovnice, maline, ribizle, kupine – možete jesti same, pomešati ih sa jogurtom, ili dodati bilo kakvom slatkišu.Najbolje je organsko šumsko voće, koje sazreva pod Suncem i raste u prirodni. Sadrži mnogo betakarotena, bitnog za vezivane vitamina A, veoma je niske kalorične vrednosti, i bogato je anrioksidantima.
Medjutim, veće količine šumskog voća se nikako ne preporučuju osobama koje pate od zatvora.
Zeleno, volim te, zeleno
Spanać, blitva, zelje i razne vrste zelene salate su višestruko korisne i veoma preporučljive u ishrani.Veoma su bogate vlaknima, koja podstiču varenje, kao i kalcijumom, gvoždjem i folnom kiselinom.
Posebno se preporučuju trudnicama, jer folna kiselina sprečava brojna oboljenja fetusa.
Lisnato zeleno povrće bi trebalo da se jede živo, ali ako već želite da ga kuvate, što kraće ga izlažite termičkoj obradi. Najbolje je da ga prokuvate na pari i začinite limunom, koji pospešuje vezivanje gvoždja.
"Zeleniš" ima blago laksativno dejstvo, pa se ne preporučuje ljudima koji pate od "nervoznih creva".
Mahunasto povrće
Pasulj, grašak i ostale mahune su bogate belančevinama koje pomažu stvaranju i regeneraciji tkiva. Nešto su manje hranljivi od proteina iz mesa, ali imaju druge prednosti – ne izazivaju proces truljenja koji povećava rizik od oboljenja creva.Mahune obiluju gvoždjem, važnim za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, i folnu kiselinu. Bogate su magnezijumom, kao i vitaminima grupe B koji imaju antioksidaciono dejstvo.
Jedino upozorenje vezano za mahune je upućeno ljudima sa preosetljivim debelim crevom ili problemom nadimanja – ponekad izazivaju stvaranje crevnih gasova.
Paradajz
"Rajsko voće" je odličan izvor betakarotena koji vezuje vitamin A, i održava kožu elastičnom. Sadrži i vitamin B koji reguliše centralni nervni sistem, kao i vitamin C koji jača imunitet i krvne sudove.Paradajz sadrži i minerale – kalijum, fosfor i gvoždje, koji održavaju zube i kosti i kontrolišu količinu vode u organizmu.
Svakodnevno konzumiranje paradajza smanjuje opasnost od oboljenja bešike, želuca i debelog creva.
Paradajz ne sadrži ni trunku masti, a ima skoro zanemarljivu kalorijsku vrednost.
Ako jedete svež paradajz, začinite ga maslinovim uljem – ono vezuje likopen, jedan od najjačih antioksidanata.
Integralne žitarice
Integralne žitarice i brašno koje se od njih izuzetno blagotvorno deluju na sistem za varenje.Sadrže selen, vlakna, vitamine grupe B i složene ugljene hidrate. Smanjuju šećer u krvi i rizik od pojave dijabetesa.
Jedite manje količine integralnih žitarica ako ste anemični, jer sadrže fitate koji otežavaju apsorpciju gvoždja.
Pažnja: Velike količine ugljenih hidrata goje. Stoga nemojte unositi više od dva obroka testenine ili peciva dnevno.
Krompir
Kuvan, pečen ili pripremljen kao pire, krompir obiluje brojnim korisnim elementima.Sadrži antioksidante i kukoamin, koji snižava krvni pritisak. Bogat je kalcijumom i vlaknima, i smanjuje holesterol.
Treba pažljivo pripremati jela od krompira, jer se najčešće jede u obliku čipsa ili pomfrita. Pomešan sa tolikom količinom soli i masnoće, povećava rizik od bolesti krvnih sudova.
Ako krompir umesto toga skuvate bez dodatne masti, on postaje veoma zdrava namirnica koja, suprotno verovanju, ima nisku kaloričnu vrednost.
Mlečni proizvodi
Mleko, jogurt i sir su sjajan izvor kalcijuma, koji reguliše rast i razvoj kostiju. Deca bi trebalo da konzumiraju što više mlečnih proizvoda, ali i odrasli bi trebalo da znaju da im kalcijum iz njih pomaže u borbi protiv osteoporoze.Sadrže puno belančevina koje blagotvorno deluju na mišiće, kao i korisne bakterije koje jačaju prirodni odbrambeni sistem ogranizma.
Tražite proizvode koji su od obranog mleka, a punomasne sireve zamenite mocarelom ili posnim mladim sirom.
Jaja
Kokošja jaja sadrže 11 posto dnevne količine belančevina potrebne organizmu, uz kaloričnu vrednost manju od jednog parčeta hleba.Rovita jaja se lako vare i pogodna su za decu.
Jaja sadrže i vitamin D koji vezuje kalcijum, i vitamin A bitan za vid.
Bogata su kolinom, koji je važan za crvena krvna zrnca i rad nervnog sistema.
Jedina "mana" je visok sadržaj holesterola u žumancetu, tako da osobe sa viškom holesterola u krvi ne bi trebalo da jedu više od dva žumanceta nedeljno.
Riba
Masnije vrste ribe, kao što su losos, haringa, tunjevina i skuša, su odličan izvor nezasićenih masnih kiselina, koje štite krvne sudove i ublažavaju anksioznost i depresiju.Losos sadrži velike količine selena koji usporava starenje tkiva, kao i proteine koji obezbedjuju aminokiseline koje organizam ne proizvodi sam.
Losos se može davati i deci, ali oprezno sa količinama, jer 100 grama sadrži čak 250 kalorija.