Istraživanje je obavljeno na 50 ljudi, koji su podeljeni u dve grupe. Jednoj su svakodnevno u ishranu dodavane određene količine sira, a drugoj putera.

I sir i puter su bili od kravljeg mleka, a količina koju su ispitanici dobijali zadovoljavala je u oba slučaja 13 odsto njihovih dnevnih energetskih potreba iz masti.

Nakon šest nedelja su usledile dve nedelje uobičajene ishrane ispitanika, a potom je narednih šest nedelja grupa koja je u prethodnoj turi svakodnevno jela sir, prelazila na puter i obratno.

Ispostavilo se da su ispitanici tokom perioda u kojem su jeli sir imali niži nivo "lošeg" (LDL) holesterola nego kada su jeli puter. Takođe im nivo LDL holesterola nije bio viši dok su svakodnevno jeli sir nego u međuperiodu, kad su bili na svojoj uobičajenoj ishrani.

Osim toga u periodu jedenja sira nije se povećavao ni ukupan nivo holesterola ispitanika.

S druge strane, tokom šest nedelja na svakodnevnom puteru, kod ispitanika je beleženo povećanje LDL holesterola za sedam odsto.

Pretpostavlja se da je bolje delovanje sira nego butera na holesterol, posledica činjenice da je ova namirnica bogata kalcijumom za koji se pokazalo da povećava izbacivanje masti iz organizma.

Druga pretpostavka je da se, zahvaljujući visokom sadržaju proteina u siru i čnjenici da je to fermentisan proizvod, on drugačije vari nego puter.

Stručnjaci ipak i dalje savetuju umerenost u konzumiranju sira i preporučuje da težište ishrane bude na integralnim žitaricama i povrću.

(Tanjug)