
Stručnjaci Bostonskog univerziteta proučavali su DNK 801 stogodišnjaka paralelno sa kontrolnom grupom 914 zdravih osoba različite starosti pri čemu su utvrdili postojanje 281 genetske varijacije kod grupe stogodišnjaka.
Genetski markeri omogućili su naučnicima da urade pregled kojim će predvideti mogu li ljudi živeti duže od 100 godina sa tačnošću između 60 i 85 odsto.
Tačnost rezultata povećava se sa starošću ispitanika što znači da, što je starija osoba koja se testira pouzdaniji je rezultat o tome koliko će dugo živeti.
Naučnici smatraju da izolacija DNK obeležja stogodišnjaka može da pomogne u pronalaženju novih načina lečenja bolesti poput demencije, srčanih bolesti...
Otkriće sugeriše da genetika igra mnogo veću ulogu u dugovečnosti nego što se pre smatralo, ali naučnici ističu važnost načina života i ishrane.
(Tanjug)
Genetski markeri omogućili su naučnicima da urade pregled kojim će predvideti mogu li ljudi živeti duže od 100 godina sa tačnošću između 60 i 85 odsto.
Tačnost rezultata povećava se sa starošću ispitanika što znači da, što je starija osoba koja se testira pouzdaniji je rezultat o tome koliko će dugo živeti.
Naučnici smatraju da izolacija DNK obeležja stogodišnjaka može da pomogne u pronalaženju novih načina lečenja bolesti poput demencije, srčanih bolesti...
Otkriće sugeriše da genetika igra mnogo veću ulogu u dugovečnosti nego što se pre smatralo, ali naučnici ističu važnost načina života i ishrane.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.