U Srbiji je voda za piće zadovoljavajućeg kvaliteta i u njoj nema prisustva teških metala, a kvalitet vode je potpuno zadovoljavajući na 30 od 64 javna kupališta.
Predstavljajući istraživanje o kvalitetu vode za 2011. godinu, direktorka Instituta za javno zdravlje "Batut" Tanja Knežević je navela da je 4,3 odsto uzorka bilo mikrobiološki neispravno, a oko 15 odsto fizičko-hemijski.
Kako je navela, istraživanjem su bila obuhvaćena 153 centralna vodovodna sistema od kojih je 51,63 odsto bilo ispravno, a 22,88 odsto visoko rižičnih, sa udruženom neispravnošću - mikrobiološkom i fižičko-hemijskom.
Knežević je navela da rezultati ispitivanja vode za piće ne pokazuju značajnija odstupanja od rezultata u odnosu na prethodne godine, pa se može reći da je voda za piće u Srbiji konstantnog kvaliteta, ali sa regionalnim varijacijama. U nekim delovima zemlje, voda ispunjava domaće i međunarodne standarde, dok u drugim delovima da bi se upotrebljavala kao voda za piće zahteva visok stepen prerade.
Prema njenim rečima, podaci kojima raspolaže "Batut" pokazuju da u vodi za piće nema povišenih vrednosti teških metala kao što su olovo, cink, bakar ili živa, dok se na području Panonske nizije u vodi beleži povišena koncentracija arsena.
Kada je reč o kvalitetu vode na kupalištima u Srbiji, Snežana Dejanović iz Odseka za bezbednost vode za piće i kupališta Instituta "Batut" je navela da je prema uzorku sa 64 javna kupališta u 2011. godini 30 bilo potpuno ispravno.
Kako je objasnila, voda na tim kupalištima ne odstupa prema uredbi o klasifikaciji voda od prve i druge klase, dok na preostalim javnim kupalištima kvalitet vode odstupa.
Dejanović je ukazala da veliki problem predstavljaju takozvana divlja kupališta, koja nisu obuhvaćena ispitivanjem i najavila da će pred kupališnu sezonu biti obavljeno novo ispitivanje kvaliteta vode.
Ona je istakla da u 2011. godini nije registrovana nijedna hidrična epidemija koja se može povezati sa mikrobiološkom, neispravnom, površinskom vodom za rekreaciju.
Govoreći o kvalitetu vazduha Branislava Matić iz Odseka za životnu sredinu i zdravlje tog instituta je navela da da je najviša vrednost sumpor-dioksida bila u Zrenjaninu i Elemiru, dok je koncentracija čađi bila najveća u Užicu i Ivanjici.
(Tanjug)
Kako je navela, istraživanjem su bila obuhvaćena 153 centralna vodovodna sistema od kojih je 51,63 odsto bilo ispravno, a 22,88 odsto visoko rižičnih, sa udruženom neispravnošću - mikrobiološkom i fižičko-hemijskom.
Knežević je navela da rezultati ispitivanja vode za piće ne pokazuju značajnija odstupanja od rezultata u odnosu na prethodne godine, pa se može reći da je voda za piće u Srbiji konstantnog kvaliteta, ali sa regionalnim varijacijama. U nekim delovima zemlje, voda ispunjava domaće i međunarodne standarde, dok u drugim delovima da bi se upotrebljavala kao voda za piće zahteva visok stepen prerade.
Prema njenim rečima, podaci kojima raspolaže "Batut" pokazuju da u vodi za piće nema povišenih vrednosti teških metala kao što su olovo, cink, bakar ili živa, dok se na području Panonske nizije u vodi beleži povišena koncentracija arsena.
Kada je reč o kvalitetu vode na kupalištima u Srbiji, Snežana Dejanović iz Odseka za bezbednost vode za piće i kupališta Instituta "Batut" je navela da je prema uzorku sa 64 javna kupališta u 2011. godini 30 bilo potpuno ispravno.
Kako je objasnila, voda na tim kupalištima ne odstupa prema uredbi o klasifikaciji voda od prve i druge klase, dok na preostalim javnim kupalištima kvalitet vode odstupa.
Dejanović je ukazala da veliki problem predstavljaju takozvana divlja kupališta, koja nisu obuhvaćena ispitivanjem i najavila da će pred kupališnu sezonu biti obavljeno novo ispitivanje kvaliteta vode.
Ona je istakla da u 2011. godini nije registrovana nijedna hidrična epidemija koja se može povezati sa mikrobiološkom, neispravnom, površinskom vodom za rekreaciju.
Govoreći o kvalitetu vazduha Branislava Matić iz Odseka za životnu sredinu i zdravlje tog instituta je navela da da je najviša vrednost sumpor-dioksida bila u Zrenjaninu i Elemiru, dok je koncentracija čađi bila najveća u Užicu i Ivanjici.
(Tanjug)