Od kardiovaskularnih bolesti prošle godine umrlo 55.514 ljudi. Više umiru žene nego muškarci. Gotovo 40 odsto pacijenata sa hipertenzijom je u visokom riziku.
U Srbiji od bolesti srca i krvnih sudova svakoga dana umre 152 osobe, a svaki osmi umrli bio je u najproduktivnijim godinama života, rekla je mr sci med Nataša Mickovski iz Instituta za javno zdravlje Srbije.
"Svaki peti umrli u Srbiji bio je muškog, a svaki 14. bio je ženskog pola. U periodu od 2002. do 2011. godine stopa smrtnosti u Srbiji kod žena je opala za 13 odsto, a kod muškaraca za 15 odsto", naglasila je ona.
Dr Mickovski je ukazala da se i pored te činjenice Srbija nalazi u grupi zemalja sa rizikom koji je viši od prosečnog za zemlje evropskog regiona.
Ministarstvo zdravlja nastaviće da podržava realizaciju programa "Srbija za zdravo srce" koji ne sme da ostane na nivou projekta, već mora da zaživi na nivou primarne zdravstvene zaštine - u domovima zdravlja, naglasio je državni sekretar u tom ministarstvu prof. dr Vladimir Đukić.
"Formiranjem zajedničke liste smanjeno je vreme čekanja na operacije srca", rekao je Đukić, dodajući da se danas na ove intervencije čeka dva do osam meseci, dok se hitni pacijenti odmah operišu.
On je istakao da se u ovom momentu na specijalizaciji iz kardiohirurgije nalazi 15 lekara tako da će i problem nedostatka kadrova uskoro biti rešen.
Direktorka Univerzitetske dečije klinike u Beogradu dr Ida Jovanović istakla je da se u Srbiji godišnje rodi 550 beba sa ozbiljnim srčanim manama.
Ona je podsetila da prenatalna dijagnostika igra veoma važnu ulogu u smanjenju broja rođene dece sa urođenim srčanim manama.
Da gojaznost u svetu danas poprima epidemijske razmere, ukazao je prof. dr Jovan Košutić iz Instituta za zdravtsvenu zastitu majke i deteta, napominjujući da je jedan od osnovnih razloga za to brza hrana.
"Gojaznost je jedan od razloga zbog čega i deca danas imaju povišeni krvni pritisak, a to je faktor rizika koji dovodi do ranog infarkta", upozorio je Košutić.
(Tanjug)