Evropska komisija je ovih dana usvojila strategiju borbe protiv zloupotrebe alkohola, uprkos intenzivnog lobiranja kako proizvodjača alkoholnih pića, tako i medija, protiv ove mere.
Evropska komisija je ovih dana usvojila strategiju borbe protiv zloupotrebe alkohola, uprkos intenzivnog lobiranja kako proizvodjača alkoholnih pića, tako i medija, protiv ove mere.Vrhovni izvršni organ EU obavezao se, izmedju ostalog, da će podržavati programe za borbu protiv bolesti vezanih za alkohol i maloletničkog konzumiranja alkoholnih pića, kao i da će izvršiti pritisak na proizvodjače alkohola da "promovišu odgovorno pijenje", izveštava AP.
U usvojenom dokumentu navodi se pet oblasti na koje naročito treba da se usredsrede zemlje članice i proizvodjači alkoholnih pića. To su zaštita mladih ljudi, dece i nerodjene dece; smanjenje broja povreda i smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama koje su posledica konzumiranja alkohola; sprečavanje štetnog dejstva alkohola na odrasle i smanjenje negativnog uticaja konzumiranja alkoholnih pića na radnom mestu; povećanje svesti o štetnom i opasnom dejstvu konzumiranja alkohola i razvoj zajedničke baze podataka o ovom problemu na nivou cele Unije.
Merama EU, ipak, nije predvidjena i zabrane reklamiranja alkoholnih pića zato što se Komisija opredelila "da edukuje", a ne da ograničava prodaju i reklamiranje proizvoda ovog sektora.
"Ne borimo se protiv proizvoda, nego protiv prekomerne potrošnje", objasnio je evropski komesar za zdravlje Markos Kiprijanu.
Za jun 2007. predvidjeno je i održavanje zdravstvenog foruma koji će okupiti eksperte za oblast alkoholizma. Oni bi trebalo da razmotre sredstva i načine borbe protiv ovog društvenog i zdravstevnog problema.
Procenjuje se da u EU oko 55 miliona odraslih, odnosno preko 10 odsto stanovništva, konzumira alkohol iznad granice koja je štetna za zdravlje, a oko 23 miliona ljudi, odnosno pet odsto muškaraca i jedan odsto žena su zavisnici od alkoholnih pića.
Alkohol je u Uniji treći najznačajniji uzrok bolesti i prerane smrti. Procenjuje se da od njega svake godine u zemljama članicama EU umire 195.000 ljudi.
Uz to, preko 25 odsto odsto saobraćajnih nesreća posledica su vožnje u pijanom stanju, a u njima svake godine pogine najmanje 10.000 ljudi. Pri tom su u dve trećine slučajeva saobraćajnih nesreća ove vrste vinovnici lica starosti od 19 do 34 godine.
EU, inače, predstavlja region svetu u kojem se najviše pije - prosečni odrasli stanovnik Unije popije godišnje 11 litara čistog alkohola, što odgovara količini alkohola koju sadrži 1.400 malih piva, navodi Evropska komisija.
Kiprijanu upozorava da u svim zemljama članicama postoji zabrana kupovine alkohola za lica ispod odredjene starosne granice, međutim, ti propisi se ne primenjuju kako treba pa maloletnici ipak imaju pristup alkoholnim pićima.
Osim toga, alkohol je uzrok 16 odsto slučajeva zloupotrebe ili zanemarivanja dece, a njegova zlouptreba pogadja čak i nerodjenu decu, negativno delujući na razvoj mozga fetusa, što je osnov za zaostajanja u kasnijem intelektualnom razvoju.
Alkohol ima i direktan negativan uticaj na privredu EU. Naime, zbog odsustva pažnje i umora, kao posledice mamurluka, ili zbog konzumiranja alkoholnih pića na poslu, beleže se slabiji rezultati rada, odnosno smanjuje se konkurentnost i produktivnost privrede Unije.
SAD i Kanada su, po mišljenju komesara Kiprijanua, primeri zemalja u kojima se uspešno vodi borba protiv zloupotrebe alkohola. On ističe da bi voleo da i Unija usvoji sličan odnos prema ovom problemu.
(Tanjug)