Klimatske promene i urbanizacija rezultiraće ugroženošću čak tri milijarde ljudi "denga groznicom", 40 odsto svetske populacije malarijom, dok će 840 miliona ljudi biti pogodjeno neuhranjenošću zbog gubitka zemlje.
Klimatske promene i urbanizacija rezultiraće ugroženošću čak tri milijarde ljudi "denga groznicom", 40 odsto svetske populacije malarijom, dok će 840 miliona ljudi biti pogodjeno neuhranjenošću zbog gubitka zemlje."Globalne klimatske promene imaće različite, eskalirajuće efekte na zdravlje ljudi", upozorava profesor Toni Mekmajkl sa Australijskog nacionalnog univerziteta.
U izveštaju pripremljenom za skup svetskih eksperata, koji ovih dana u Pekingu pokušavaju bolje da prouče dejstva globalnih klimatskih promena, Mekmajkl tvrdi da su i te promene i njihovo razorno dejstvo na zdravlje ljudi neizbežni čak i kada bi se sve zemlje sveta ovog časa dogovorile da smanje emisiju gasova sa efektom "staklene bašte".
Smrtonosni vreli talasi i uragani koji doprinose širenju bolesti poput malarije samo su očigledni danak klimatskih promena na zdravlje ljudi, ali ima i drugih posledica na zdravlje kojima se nauka do sada malo bavila, budući da je težište uvek bilo na proračunavanju ekonomskih efekata.
Osim širenja sada manje rasprostranjenih bolesti, klimatske promene će na zdravlje ljudi delovati i presušivanjem nekih vodenih tokova, podizanjem nivoa mora i stvaranjem mase izbeglica koje će svoje domove napuštati iz ekoloških razloga, upozoravaju stručnjaci.
Ne treba zaboraviti ni dejstvo nestajanja šuma i biološke raznovrsnosti živog sveta, širenje biljnih i životinjskih vrsta iz toplih oblasti u one koje su nekada imale umerenu klimu, kao ni urbanizaciju.
Veze izmedju svih tih problema i njihovih uticaja suviše su složene da bi se oni tretirali pojedinačno, upozoravaju eksperti, a prenose agencije.
(MONDO)