Ministri zdravlja iz ukupno 53 evropske i centralnoazijske zemlje usvojili su na konferenciji u Istanbulu povelju o borbi protiv gojaznosti, prvu takve vrste u svetu, zaričući se da će se više angažovati na suzbijanju "epidemije debljine", koja postaje globalni problem.
Ministri zdravlja iz ukupno 53 evropske i centralnoazijske zemlje usvojili su na konferenciji u Istanbulu, u organizaciji Svetske zdravstvene organizacije, povelju o borbi protiv gojaznosti, prvu takve vrste u svetu, zaričući se da će se više angažovati na suzbijanju "epidemije debljine", koja postaje globalni problem.Oni su se, izmedju ostalog, obavezali da će pokušati da zdravu hranu učine jevtinijom i da smanje reklamiranje nezdrave, tzv. "džank" hrane namenjene deci, izveštava Rojters.
Takodje će raditi na smanjivanju sadržaja masnoća i šećera u preradjenoj hrani i unapredjenju urbanog planiranja, tako da gradske sredine postanu pogodnije za pešačenje i vožnju bicikla.
Cilj pomenute povelje je da se u narednih pet godina epidemija gojaznosti zaustavi, a da do 2015. počne da se smanjuje procenat gojaznih u zemljama potpisnicama.
Mada nije obavezujuća, ova povelja će, po mišljenju eksperata, dati veći autoritet zdravstvenim organima i stanovništvu jasnije staviti do znanja koliko je situacija ozbiljna.
Borbu protiv gojaznosti u ovoj fazi otežava to što se još ne zna koje mere će sigurno biti efikasne, budući da nijedan projekat isproban dosad nije dao očekivan rezultat, napominje specijalista Svetske banke dr Meera Šekar. Ispada da je kampanja protiv gojaznosti teži zadatak od borbe protiv pušenja, u kojoj su se viši porezi na duvan pokazali vrlo efikasnim.
Budući da je problem gojaznosti naročito akutan kod dece i da od predebele dece sutra postaju gojazni ljudi, izloženi većem riziku od mnogih bolesti, pomenuta povelja se naročito njima bavi.
Poveljom se poziva na donošenje propisa koji bi imali za cilj "znatno ograničenje" reklama masne i slatke hrane namenjenih deci. Predvidjena je i mogućnost da se na ovom planu uvede i medjunardni kodeks ponašanja. Dosad su se proizvodjači hrane uvek znatno opirali ideji o takvoj regulativi, plašeći se smanjenja profita.
Medju evropskim zemljama postoje znatne razlike u regulisanju reklamiranja nezdrave hrane namenjene deci. Dok su u Norveškoj i Švedskoj takve reklame zabranjene, u Holandiji, Portugaliji i Španiji proizvodjači hrane i pića opredelili su se za "samoograničenje".
(Tanjug)