Na ljudskoj koži obitava pravi zoološki vrt bakterija - čak 182 vrste - od kojih se neke tu zadržavaju duže vremena, dok neke samo svrate na kratko, otkrili su američki naučnici.
Na ljudskoj koži obitava pravi zoološki vrt bakterija - čak 182 vrste - od kojih se neke tu zadržavaju duže vremena, dok neke samo svrate na kratko, otkrili su američki naučnici.Medjutim, nema razloga za brigu, tvrdi mikrobiolog Martin Blaser sa Univerziteta u Njujorku, jer su bakterije već dugo vremana sa ljudima a neke su i korisne za čoveka.
Blaser i njegovi kolege uzeli su uzorke sa podlaktica šest zdravih osoba da bi istražili bakterijsku populaciju na koži - najvećem ljudskom organu. "Identifikovali smo oko 182 vrste", kazao je Blaser. "A na osnovu tih brojki verujemo da ih na koži ima oko 250 vrsta", dodao je on.
Bakterije su jednoćelijski organizmi za koje se pretpostavlja da su prva živa bića na Zemlji.
I dok neke bakterije uzrokuju bolesti, druge se normalno razvijaju u ljudskom telu, na primer u sistemu za varenje gde imaju korisne funkcije. "Bez dobrih bakterija, telo ne može da preživi", objašnjava Zan Gao, doktor koji je učestvovao u Blaserovom istraživanju.
Naučnici tvrde da u ljudskom telu ima deset puta više mikroba nego ćelija. "Naši mikrobi su zapravo deo našeg tela", pojasnio je Blaser.
"Verujemo da mnogi od normalnih organizama štite kožu, pa zbog toga mislim da nije baš pametno da se neprestano kupamo jer tako ispiramo naš obrambeni sloj", dodao je on.
Poznato je da bakterije žive na našoj koži, ali su Blaser i njegovi kolege iskoristili sofisticiraniju molekularnu tehniku utemeljenu na analizi DNK da izvrše precizniju identifikaciju.
Stanovnici ljudske kože su pokazali da su različitiji nego što se pretpostavljalo jer je ranije bilo poznato samo osam vrsta. Neke bakterije trajno nastanjuju kožu - i to one iz roda stafilokoka, streptokoka, propionibakterija i korinobakterija. One čine više od pola bakterijske populacije.
Naučnici su ranije proučavali bakterije u želucu i jednjaku, a sa ovim istraživanjem utvrdili su da postoji razlika izmedju bakterijske populacije u ljudima i na ljudima.
"Mikrobi žive u životinjama sigurno milijardu godina, a mikrobi koje mi imamo u našim telima nisu slučajni. Oni su se razvili sa nama", zaključio je Blaser.
(MONDO)