Pušenje izaziva dugotrajne promene u mozgu, slične onima koje se ustanovljavaju kod životinja kojima su davani kokain, heroin i druga sredstva koja izazivaju zavisnost, ustanovio je američki tim sa Nacionalnog instituta za zloupotrebu opojnih sredstava (NIDA).
Pušenje izaziva dugotrajne promene u mozgu, slične onima koje se ustanovljavaju kod životinja kojima su davani kokain, heroin i druga sredstva koja izazivaju zavisnost, ustanovio je američki tim sa Nacionalnog instituta za zloupotrebu opojnih sredstava (NIDA).Uporedjivanjem mozga preminulih pušača i nepušača, kod pušača su ustanovljene izvesne hemijske promene u ovom organu, i to čak i kod onih koji su prestali da puše godinama ranije, izvestio je Rojters, uz napomenu da te hemijske promene same po sebi nagoveštavaju postojanje psihološke osnove zavisnosti od nikotina.
Tim iz NIDA, na čelu sa Brusom Houpom, analizirao je nivo dva enzima kojih ima u moždanim ćelijama, neuronima. Ti enzimi pomažu ćelijama mozga da obrade hemijske signale, kao što su oni koje stvara dopamin, jedinjenje zaduženo za prenošenje poruka u mozgu. Kod sadašnjih i bivših pušača nivo ta dva enzima je visok, a to je konstatovano i kod životinja kojima je davan kokain ili heroin. Očigledno je da droga izaziva taj efekat, kažu istraživači.
Stručnjaci koji se bave problemom pušenja, već duže vremena tvrde da nikotin stvara zavisnost u najmanju ruku ravnu onoj koju izaziva heroin.
Prema procenama Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti, u SAD puši 20,9 odsto odraslog stanovništva, odnosno oko 45 miliona ljudi. Medju američkim srednjoškolcima ima 23 odsto pušača.
(Tanjug)