Naučnici su otkrili prvi konkretan dokaz da sviranje ili bavljenje muzikom može značajno da pozitivno utiče na moždane vijuge i da izoštri sluh, pogotovo dece.
Naučnici su otkrili prvi konkretan dokaz da sviranje ili bavljenje muzikom može značajno da pozitivno utiče na moždane vijuge i da izoštri sluh, pogotovo dece."Iskustvo sa muzikom može da pomogne i u nekim drugim stvarima u životu, recimo u boljem održavanju pažnje, čitanju ili jasnijem prepoznavanju zvukova, poput bučne školske učionice", kažu naučnici sa jednog američkog univerziteta i ističu važnost časova muzike u školama.
"Kad god je problem oko školskih budžeta prvi na udaru su časovi muzičkog, koji se brišu iz rasporeda. To je greška", dodaju naučnici.
Naučno istraživanje počelo je sa 20 dobrovoljaca, koji su najpre gledali i slušali filmove po svom izboru. "'Men in Black', 'Incredibles', 'Best in Show' bili su njihovi favoriti", navode naučnici.
Dok su gledali filmove ispitanici su uporedo slušali mandarinski jezik, koji je "tonski jezik", u kojem gotovo svaka reč može drugačije da zvuči u zavisnosti od toga kako se izgovara i kojim tonom.
Tako recimo reči mandarinskog jezika koje su slične noti "mi". Ako se ta reč izgovara mirnim tonom znači "pogledati", ako se izgovara povišenim tonom znači "zbuniti, preneraziti", a ako je "silazni ton" onda znači "pirinač".
Istraživači su beležili moždane reakcije ispitanika tokom eksperimenta. Plovina njih je najmanje šest godina svirala neki instrument i svi su počeli time da se bave pre svoje 12 godine. Ostali ispitanici nisu imali više od tri godine muzičkog iskustva. Niko od njih nije znao ni reč Mandarinskog i svi su bili iz zemalja u kojima je maternji jezik engleski.
Iako im je pažnja bila usmerena na film, uočili smo da su oni koji su se bavili muzikom primećivali i registrovali tri različita zvuka, za razliku od onih koji nisu muzičari, rekli su istraživači.
Naučnici su bili iznenadjeni saznanjem da produžena moždina, zadužena za neke naše mehaničke radnje, recimo disanje ili kucanje srca, može da bude "unapredjena" zahvaljući muzici.
Ranije se smatralo da se muzika "obradjuje" u moždanoj kori, "sedištu" rasudjivanja, razmišljanja i jezika (komunikacija), a da je produžena moždina nepromenljiva i da ne obavlja kompleksne procese "obradjivanja" zvukova.
"Smatramo da muzika koristi funkcije višeg nivoa u moždanoj kori, koji zapravo 'štimuju' produženu moždinu", kažu naučnici.
(MONDO)