Kao što je mozak jako složen i bitan organ, tako su i bolesti mozga kompleksna oboljenja sa medicinskim i društvenim posledicama. Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije 13 odsto od svih bolesti čine bolesti mozga, što znači da je obolelo preko 700 miliona ljudi.
Alkoholizam predstavlja jedan od najvećih problema u lečenju bolesti mozga i za lekare, ali i pacijente. Procenjuje se da u Evropi živi 12 miliona zavisnika od alkohola, a 195.000 zavisnika umre svake godine od prevelikih količina alkohola. Glavni problem u lečenju alkoholizma predstavlja niska stopa dijagnostikovanja oboljenja, a pokazatelj toga je i podatak da se samo 10 odsto od ukupnog broja zavisnika leči. Ustanovljeno je da konzumiranje alkohola uzrokuje 60 različitih oboljenja, kao što su rak, bolesti srca i depresija.
Depresija predstavlja često i ozbiljno oboljenje, zanemareno od strane društva. Prema istraživanjima, od depresije u svetu boluje više od 350 miliona ljudi, a u Evropi ta cifra iznosi 11 odsto ukupne populacije.
Depresija je jedno od najbrže rastućih oboljenja, a brz tempo života i svakodnevni stres najviše doprinose tome. Manje od 25% obolelih od depresije imaju pristup adekvatnoj terapiji, međutim postojeći lekovi nisu uvek delotvorni, čak i kada su pravilno propisani. Depresija u mnogome utiče i na opadanje produktivnosti rada, zbog čega ima i velike ekonomske posledice.
Shizofrenija je jedna od najvećih zagonetki medicine. Iako je ovo bolest sa incidencom ispod 1 odsto, početak simptoma u adolescenciji, komplikacije bolesti i hroničan tok u velikoj meri doprinose nepovoljnom uticaju na pojedinca, porodicu i društvo i traju decenijama.
Zbog straha od "žigosanja", odlazak lekaru se odlaže mesecima, pa i godinama. Svest o značaju ranih intervencija u psihozama, informacije o faktorima rizika, kao i pravovremeno uspostavljanje efikasnog terapijskog režima velika su šansa savremene medicine. Psihotični proces se danas može obuzdati, a njegove posledice umanjiti ako se interveniše na vreme.
"Tokom prošlog veka saznali smo izuzetno mnogo o tajnama ljudskog organizma, lečenju mnogih telesnih poremećaja, kao i o metodama prevencije masovnih zaraznih, ali i nezaraznih bolesti. Ljudski vek je dosta duži, a broj stanovnika na planeti nikada veći. Iza svih ovih uspeha savremenog čoveka stoji njegov mozak. Došlo je vreme da i njega upoznamo bolje. Neuronauke u svom intenzivnom razvoju otvaraju neslućene dimenzije za napredak medicine, psihologije, sociologije, matematike, filosofije. U 21. veku nalazimo se pred možda najvećim izazovom za ljudski um, a to je prilika da spozna samog sebe. Da li nam je dato da razumemo svoj mozak? Vreme je da saznamo"m kaže doc. dr Nađa Marić Bojović.
"Maj - mesec mozga“ je prvi korak i najava za 2014. godinu koju je Evropska komisija proglasila "Godinom mozga“, organizovanom od strane Evropskog saveta za mozak.
(MONDO)