Većina stanovnika u našoj zemlji nema sve zube u vilici, dok svaki drugi stariji od 50 godina nema nijedan zub.
Većina stanovnika u našoj zemlji nema sve zube u vilici, dok svaki drugi stariji od 50 godina nema nijedan zub.
"Vadjenje zuba i dalje je najčešća intervencija na koju se opredeljuju naši gradjani. Zbog toga Srbija spada medju zemlje čiji stanovnici imaju velike probleme sa karijesom", kaže za „Blic“ dr Marko Vulović, profesor preventivne stomatologije na Stomatološkom fakultetu.
Poslednji podaci pokazuju da odraslom stanovništvu najčešće nedostaje od jedan do pet zuba i to u 40 odsto slučajeva, dok samo osam odsto gradjana ima sve zube u vilici.
Bolesti usta i zuba rasprostranjene su medju našim gradjanima zbog toga što nisu smrtonosne. Medjutim, te bolesti su uzrok mnogih problema. Dokazano je da su bakterije iz usta prisutne u plakovima koje začepljuju krvne sudove, tako da postoji direktna veza izmedju srčanih oboljenja i kvarnih zuba.
"Troškovi lečenja su izuzetno visoki, mogu se uporediti sa troškovima lečenja ozbiljnih oboljenja, kao na primer malignih", objašnjava dr Vulović povodom „Nedelje zdravlja usta i zuba“.
"Istraživanja su pokazala da prilikom svakog unosa hrane za nekoliko minuta mikroorganizmi stvore štetne kiseline koje mogu da razore zube. Da bi se kiselina neutralisala, potrebno je da prodje 30 minuta od poslednjeg obroka, a ako se unese neka lepljiva hrana sa dosta šećera, da bi se kiseline neutralisale potrebno je čak sat i po vremena", objašnjava dr Vulović.
Ako se hrana i napici koji sadrže ugljene hidrate dnevno unose četiri-pet puta i ako je najduže vreme za neutralizaciju kiselina sat i po, onda tokom jednog dana štetne kiseline na zube deluju sedam do osam sati, objasnio je stomatolog.
"U periodu kada ne jedemo zubima se vraćaju minerali, i na taj način ono što se izgubi prilikom jela tada se nadoknadjuje. Problem se javlja kada se izmedju obroka unesu neke namirnice, čak i u malim količinama, kao što su bombone, sokovi, voće, slatkiši. Često uzimanje hrane dovodi do niza negativnih efekata jer se vreme nadoknade minerala smanjuje i samim tim zubi brže mogu da se pokvare", kaže Vulović.
Pere zube ujutru i uveče 65,4 odsto.
Pere zube posle svakog obroka 26 odsto.
Pere zube posle uzimanja slatkiša 4,9 odsto.
Nikada ne pere zube 3,7 odsto.
(MONDO)
"Vadjenje zuba i dalje je najčešća intervencija na koju se opredeljuju naši gradjani. Zbog toga Srbija spada medju zemlje čiji stanovnici imaju velike probleme sa karijesom", kaže za „Blic“ dr Marko Vulović, profesor preventivne stomatologije na Stomatološkom fakultetu.
Poslednji podaci pokazuju da odraslom stanovništvu najčešće nedostaje od jedan do pet zuba i to u 40 odsto slučajeva, dok samo osam odsto gradjana ima sve zube u vilici.
Bolesti usta i zuba rasprostranjene su medju našim gradjanima zbog toga što nisu smrtonosne. Medjutim, te bolesti su uzrok mnogih problema. Dokazano je da su bakterije iz usta prisutne u plakovima koje začepljuju krvne sudove, tako da postoji direktna veza izmedju srčanih oboljenja i kvarnih zuba.
"Troškovi lečenja su izuzetno visoki, mogu se uporediti sa troškovima lečenja ozbiljnih oboljenja, kao na primer malignih", objašnjava dr Vulović povodom „Nedelje zdravlja usta i zuba“.
"Istraživanja su pokazala da prilikom svakog unosa hrane za nekoliko minuta mikroorganizmi stvore štetne kiseline koje mogu da razore zube. Da bi se kiselina neutralisala, potrebno je da prodje 30 minuta od poslednjeg obroka, a ako se unese neka lepljiva hrana sa dosta šećera, da bi se kiseline neutralisale potrebno je čak sat i po vremena", objašnjava dr Vulović.
Ako se hrana i napici koji sadrže ugljene hidrate dnevno unose četiri-pet puta i ako je najduže vreme za neutralizaciju kiselina sat i po, onda tokom jednog dana štetne kiseline na zube deluju sedam do osam sati, objasnio je stomatolog.
"U periodu kada ne jedemo zubima se vraćaju minerali, i na taj način ono što se izgubi prilikom jela tada se nadoknadjuje. Problem se javlja kada se izmedju obroka unesu neke namirnice, čak i u malim količinama, kao što su bombone, sokovi, voće, slatkiši. Često uzimanje hrane dovodi do niza negativnih efekata jer se vreme nadoknade minerala smanjuje i samim tim zubi brže mogu da se pokvare", kaže Vulović.
Nikada ne pere zube 3,7 odsto srednjoškolaca
Higijena usta i zuba kod srednjoškolaca:Pere zube ujutru i uveče 65,4 odsto.
Pere zube posle svakog obroka 26 odsto.
Pere zube posle uzimanja slatkiša 4,9 odsto.
Nikada ne pere zube 3,7 odsto.
(MONDO)