U našim bolnicama sterilizacija instrumenata se ne radi u skladu sa zakonski predviđenim normama. Glavni uzroci bolničkih infekcija su loša dezinfekcija i sterilizacija. Instrumenti često prekriveni rđom i ostacima tkiva!
U hirurškim salama širom Srbije koriste se instrumenti stari i po četiri decenije, zarđali, sa nataloženim organskim ostacima!
"Ovakvi instrumenti kojima se rade i najzahtevnije operacije nisu pravilno sterilisani, rizični su po zdravlje i usko povezani sa sve većim brojem epidemija u zdravstvenim ustanovama", kažu za "Večernje novosti" Jelena Čalović, predsednik Srpskog udruženja sterilizacije i dezinfekcije, instrumentarka u Institutu za majku i dete "Dr Vukan Čupić" i njen zamenik Milan Kajtez, zaposlen kao instrumentar u GAK "Narodni front".
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji se registruje između 5.000 i 6.000 bolničkih infekcija godišnje. Od svih pacijenata koji se bolnički leče, njih 1,5 do tri odsto dobije bolničku infekciju. Od početka ove godine prijavljeno je ukupno 17 epidemija bolničkih infekcija. Obolelo je 270, a umrlo osam osoba. Najčešće su infekcije operativnog mesta, urinarnog trakta i krvi. Najučestalije su infekcije na odeljenjima intenzivne nege.
"U našim bolnicama se sterilišu i instrumenti namenjeni isključivo za jednokratnu upotrebu - instrumenti za laparaskopsku hirurgiju, ali i špricevi, kateteri i veliki broj drugog jednokratnog materijala koji su predviđeni za bacanje odmah nakon upotrebe", kažu Čalović i Kajtez. "To je Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima zabranjeno."
"Osnovni uzrok ovakve situacije je što ni u jednoj zdravstvenoj ustanovi ne postoji centralna sterilizacija i nigde se ova najvažnija preventiva od infekcija ne radi kako treba. U našem lečenju upotreba antibiotika je uobičajena postoperativna preventiva, čime se stvara otpornost na antibiotike i otvaraju vrata za smrtnost od infekcija. Zapravo se mimoilazi najvažnija stvar - pravilna sterilizacija i dezinfekcija. Svuda u svetu, hirurgija i sterilizacija su smeštene na jednom mestu. Ministarstvo zdravlja smo više puta obavestili o svemu i nismo dobili nikakvu reakciju", kažu sagovornici "Novosti".
Oni objašanjavaju da u većini ustanova sterilizacija nije u skladu sa normama i standardima, a sama sterilnost instrumenata je diskutabilna. Sterilisani instrumenti čuvaju se u metalnim kasetama, ili uvijaju u "krpe", što nije barijera od mikroba.
"Mnoge ustanove koriste tekstil za pakovanje instrumenata, i gotovo sve koriste tekstilne čaršave i mantile za operacije. I dalje se koriste suvi sterilizatori, sterilizacija potapanjem u razne rastvore, i takav se materijal koristi na pacijentu. To nije sterilizacija, to je visok stepen dezinfekcije!"
Prema njihovim rečima, umesto da se u svakoj bolnici sterilizacija obavlja na jednom mestu, kod nas svako odeljenje ima svoju sterilizaciju, odnosno suve sterilizatore koji ne bi smeli da se koriste. Iako svaka ustanova ima i prostoriju koja se zove "centralana sterilizacija", postoji i još po nekoliko desetina punktova. Ove prostorije nisu izolovane, pa dolazi do mešanja prljavih i "sterilnih" instrumenata. Kod velikog broja ustanova, sterilizacija je u sklopu operacionih blokova. Najčešće ista osoba koja obavlja poslove sterilizacije, radi i kao instrumentar, priprema ih za operaciju. Praksa je u našem sistemu da se kroz sobu za sterilizaciju prolazi i sa prljavim i zagađenim stvarima.
"Sanitarna inspekcija vrši nadzor nad obavljanjem sterilizacije, tako što kontroliše da li postoji uredna dokumentacija - evidencija o načinu, postupcima sterilizacije i da li se, na koji način i kojom dinamikom obavlja kontrola efikasnosti obavljene sterilizacije", kažu u Ministarstvu zdravlja i dodaju da svako ko ima podatke da se u nekim ustanovama ne radi kako treba, može da prijavi i sanitarci će odmah izaći na teren. Iz SUSIDA, međutim, tvrde da su u više navrata prošle godine i poslednji put pre nekoliko dana sa svim fotografijama i podacima upozoravali Ministarstvo zdravlja, ali da nijedan odgovor nisu dobili.
"Sve to znači da ne samo da nije bezbedno za bilo koga da legne na operacioni sto, već da je puka sreća ako prođe bez neke infekcije", tvrde članovi Udruženja SUSID.
"Zato pacijenta posle operacije, nakljukaju antibioticama i nema brige. Najgora je situacija na ortopedijama, gde se radi na kostima. Kada infekcija zahvati kožu ili tkivo, to je ipak, daleko manje opasno nego kada zahvati kost."
Tokom prošle godine, prilikom obilaska sterilziacija u bolnicama u Beogradu, Kraljevu, Užicu, Nišu, snimili su veliki broj fotografija koje nedvosmisleno pokrivaju njihove tvrdnje.
"Tvrdim da ni u jednoj većoj bolnici u Beogradu, kliničkim centrima u Nišu, Kraljevu, a naročito u malim objektima širom Srbije nije bolja sistuacija. Osim što nemamo zakon koji se bavi temom sterilizacije i dezinfekcije, ljudi koji rade ovaj posao u Srbiji nisu edukovani."
Kako tvrde iz SUSID, instrumenti se pre sterilizacije moraju mašinski prati. U praksi, oni se peru ručno, i svakako ne mogu biti oprani kako treba.
"Kada smo hteli da se uverimo koliko je recimo opran dugačak i veoma uzak uređaj za laparaskopiju, kojim se ulazi u trbušnu duplju, rastavili smo ga i unutra pronašli veliku količinu ostataka tkiva. Takvim uređajem se ponovo radi operacija", tvrde Čalović i Kajtez.
"Pravilnik o sprečavanju, ranom otkrivanju i suzbijanju bolničkih infekcija, donet na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u poglavlju o merama za prevenciju i suzbijanje bolničkih infekcija, definiše da prevencija i suzbijanje bolničkih infekcija predstavlja skup aktivnosti u oblasti bezbednosti pacijenata tokom pružanja zdravstvene zaštite, kao i bezbednosti zaposlenih lica", kažu u Ministarstvu zdavlja.
"U sprovođenju tih aktivnosti odgovorni su svi zaposleni u zdravstvenoj ustanovi. Mere za prevenciju i suzbijanje bolničkih infekcija, prema navedenom Pravilniku su, između ostalih, i dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline, sterilizacija opreme i pribora za medicinske postupke, aseptični postupci pri radu, prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport rublja."
"U Kliničkom centru Srbije na svakoj hirurškoj klinici u okviru operacionog bloka postoji odeljenje sterilizacije. Nakon operacije svi instrumenti se prvo očiste potapanjem u različite rastvore, a nakon toga podležu procesu sterilizacije. Termostabilni instrumenti se sterilišu u autoklavu, dok se termolabilna oprema na pojedinim klinikama steriliše u formaldehidnim sterilizatorima ili sterilizatorima na principu plazma tehnologije", kaže načelnik Odeljenja za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija KCS dr Vesna Mioljević.
On objašnjava da se termolabilna oprema koja pripada grupi polukritičnih ili nekritičnih instrumenata prema riziku za nastanak infekcija, podleže procesu visokog nivoa dezinfekcije.
"U KCS postoji Odeljenje centralne sterilizacije u kome se vrši proces sečenja i pakovanje gaze za potrebe svih klinika KCS i sterilizacija instrumenata za potrebe Poliklinike KCS. Upotreba formaldehidnih tableta u KCS zabranjena je unazad više godina."
Pomoćnik ministra zdravlja Zoran Vučić izjavio je da su sve zdravstvene ustanove u Srbiji u obavezi da formiraju komisije za spečavanje bolničkih infekcija, kao i da 50 odsto ustanova do prošle godine nije imalo formirane komisije.
"Na čelu tih komisija su direktori zdravstvenih ustanova koji su odgovorni da obezbede sprovođenje mera za sprečavanje suzbijanje bolničkih infekcija uključujući i mere sterilizacije instrumenata", rekao je Vučić Tanjugu.
On je naglasio da ove komisije imaju ogroman značaj u sprečavanju bolničkih infekcija i da je tokom prošle godine u maju, junu, julu, sanitarna inspekcija ministarstva zdravlja kontrolisala više od 500 zdravstvenih ustanova privatnih, državnih, socijalnih ustanova u kojima se obavlja zdravstvena delatnost.
"Tom prilikom smo utvrdili da u oko 50 odsto zdravstvenih ustanova komisije nisu bile formirane ili nisu bile forirane u kompletnom sastavu. Zbog toga je sanitarna inspekcija naložila formiranje komisija i podnela određeni broj prekršajnih prijava u skladu sa zakonskim ovlaštenjima", kazao je Vučić.
On je pojasnio da u postupku kontrole sanitarna inspekcija ne kontroliše strilisani instrument, nema uvid u izgled medicinske opreme i instrumenata, već je to zadatak zdravstvene ustanove, odnosno komisije za sprečavanje bolničkih infekcija.
"Zdravstvena inspekcija obavlja uvid u medicinsku dokumentaciju, koju vodi zdravstvena ustanova u smislu da li je sprovedena kontrola sterilizacije i da li je sprovedena kontrola sterilnosti instrumenata, zavojnog materijala i slično", rekao je Vučić.
Ogroman problem je, kako kaže, manjak inspektora. Tako sanitarna inspekcijaima samo 157 inspektora, dok je 2005. godine bilo 300, a zaduženi su za kontrolu sprovođenja 11 zakona. Zdravstvena ima 45 inspektora, a inspekcija za lekove i medicinska sredstva svega šest. To je mali broj inspektora imajući u vidu mnogobrojne probleme u zdravstvu", zaključio je Vučić.