Gotovo 60 odsto obolelih od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa u Srbiji čekalo je na dijagnozu godinu dana, 19 odsto do tri godine, svaki deseti do pet godina, upozoreno je povodom Svetskog dana obolelih od zapaljenskih bolesti creva.
Predstavljajući rezultate istraživanja o kvalitetu života obolelih, koje je u našoj zemlji urađeno prvi put, predstavnica udruženja ovih pacijenata Jelena Tomić rekla je na konferenciji za novinare da su podaci "alarmantni" i da ukazuju na to da se oni suočavaju sa većim problemima od ostalih hroničnih bolesnika.
"Kad je u pitanju posao, uznemirujući je podatak da gotovo 75 odsto ispitanika veruje da je zapaljenska bolest creva negativno uticala na njihov profesionalni razvoj", rekla je ona i dodala da su četvrtini ispitanika nadređeni ili kolege uputili prigovor, pre svega zbog čestih bolovanja.
Svaki treći ispitanik smatra da je bolest negativno uticala na njihovo obrazovanje, a 10 odsto veruje da je bila glavni razlog što su napustili školu ili fakultet, istakla je Tomić, navodeći da mnogi pacijenti trpe posledice i u društvenom i porodičnom životu.
Ona je izjavila da "svaki deseti oboleli uopšte ne može da pokrije troškove lečenja", dok 16 odsto njih ima probleme da plati lične izdatke lečenja - od prevoza do najbliže bolice i plaćanja participacije za određene lekove do obezbeđivanja potrebnog režima ishrane.
Ocenjujući da su podaci o presečnom čekanju na postavljanje dijagnoze poražavajući, gastroenterolog Vojnomedicinske akademije, pukovnik prof. dr Dino Tarabar je objasnio da je problem u prepoznavanju tegoba, koje mogu da budu nejasne i netipične.
"Uspešnost lečenja najveća je na početku bolesti, zato je važno na da se ona otkrije na vreme", rekao je dr Tarabar i podsetio da je za dve najčešće zapaljenske bolesti creva, a to su Kronova bolest i ulcerozni kolitis, zajednička karakteristika da su sistemske, neizlečive i doživotne.
On je istakao da bolest u većini slučajeva može da se drži pod kontrolom, pod uslovom da se rano otkrije i da se pacijentima da odgovarajuća terapija, koja uključuje i biološke lekove koji su za mnoge pacijente najefikasniji, ali se relativno retko prepisuju, zbog visoke cene.
"Na savremenoj biološkoj terapiji je svega četiri odsto obolelih u Srbiji", izjavio je dr Tarabar i dodao da je njena prosečna godišnja cena 15.000 do 20.000 evra po pacijentu, "što je skupo za sve zemlje sveta".
S druge strane, mnogo je skuplje lečenje komplikacija ako se pacijentu na vreme ne daju biološki lekovi koji bi mogli da ga uvedu u dugu fazu mirovanja bolesti, objasnio je on.
Psihijatar u KBC "Zvezdara" dr Lela Trikoš poručila je pacijentima da se aktivnije uključe u rad Udruženja obolelih od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa Srbije "Ukuks", koje im može pomoći da dobiju veću socijalnu podršku i lakše reše neke od problema vezanih za školovanje, rad i svakodnevni život.
U svetu je od zapaljenskih bolesti creva obolelo oko pet miliona osoba, a u Evropi oko 2,5 miliona. Za Srbiju nema tačnih podataka, ali se pretpostavlja da ima najmanje 5.000 obolelih.