Klimatske promene imaće potencijalno razorne posledice po ljudsko zdravlje, mnogo teže od negativnog uticaja na svetsku privredu, procena je stručnjaka Australijskog centra za epidemiologiju i zdravlje stanovništva.

Toni Mekmajkl iz australijskog centra je izjavio da nije sve u naporima da se smanji emisija gasova s efektom staklene bašte, već da svet mora da se potrudi da izadje na kraj sa tekućim i budućim zdravstvenim rizicima koje nosi globalno otopljavanje.

Po Mekmajklu, klimatske promene će imati negativan uticaj na zdravlje svih stanovnika planete, ali naročito na one u područjima koja su geografski najpodložnija klimatskim promenama i siromašna prirodnim resursima.

Povećani obim požara, suša, poplava i razne bolesti biće najfundamentalnija pretnja blagostanju ljudi, naglašava Mekmajkl, mnogo veća nego nepovoljni privredni faktori.

U izveštaju iz 2006. godine, kojeg je sačinio vodeći ekonomista Svetske banke Nikolas Stern, stoji da klimatske promene imaju potencijal da oslabe svetsku privredu za pet do 20 odsto, što bi bilo efekat sličan onom iz doba velike privredne krize tridesetih godina prošlog veka.

Makmajkl, medjutim, u prvi plan stavlja promene u sferi zaraznih bolesti, smanjenja roda prehrambenih useva i gubitka sredstava za život.

Mada je malo verovatno da će klimatske promene prouzrokovati sasvim nove bolesti, one će uticati na učestalost, opseg i sezonske promene kod već postojećih. Mekmajkl, na primer, predvidja da će do 2080. izmedju 20 i 70 miliona ljudi više nego danas živeti u oblastima podložnim malariji.

Osim toga, infektivne bolesti teško je stabilizovati u uslovima klimatske nestabilnosti, protoka izbeglica i osiromašenja, a degradacija prirodne sredine povećaće neuhranjenost, učestalost oboljenja i povreda.

Stoga Mekmajkl naglašava da je potrebno hitno uključenje profesionalnih zdravstvenih radnika u razmatranje uticaja klimatskih promena.

(Tanjug)