Veliki broj osoba nije upoznat s kardiovaskularnim opasnostima koje nastaju usled povišenog holesterola, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa kanadskih istraživača s Univerziteta McGill u Montrealu.
Veliki broj osoba nije upoznat s kardiovaskularnim opasnostima koje nastaju usled povišenog holesterola, pokazali su rezultati istraživanja koje je sprovela grupa kanadskih istraživača s Univerziteta McGill u Montrealu.
U istraživanju je učestvovalo 230 lekara i 2.687 pacijenata s velikom opasnošću da dožive srčani napad. Za istraživanje su, kako su rekli naučnici, bili odabrani pacijenti koji su morali da koriste lekove da bi snizili nivo holesterola, neki su bili dijabetičari ili su već doživeli srčani napad ili je kod njih bilo prisutno više faktora za pojavu srčanog napada.
Istraživanje je pokazalo i da veliki broj pacijenata ne zna ništa o efikasnosti odredjenih terapija, kao i potrebi da menjaju svoj način života, u šta spada i bavljenje nekom fizičkom aktivnošću.
Naučnici su ustanovili i da su terapije protiv povišenog holesterola mnogo delotvornije ako lekari redovno informišu pacijente o kardiovaskularnim opasnostima, uticaju promene načina života na njihovo zdravlje i rezultatima ispitivanja dejstva lekova protiv holesterola.
Kod tih pacijenata je registrovano najveće sniženje lošeg holesterola u poredjenju s pacijentima kojima nije ukazana sva ta pažnja.
Nivo opasnosti od kardiovaskularnih oboljenja za svaku osobu izračunata je na osnovu njenog godišta, pola, krvnog pritiska i nivoa dobrog i lošeg holesterola, ali je uzeto u obzir i to da li se radi o osobi koja je pušač, dijabetičar ili je već imala srčani napad.
Na primer, čovek od 43 godine, pušač, s većim viškom kilograma, kao i povišenim holesterolom i krvnim pritiskom ima starost kardiovaskularnog sistema kao pedesetjednogodišnjak.
(Tanjug)
U istraživanju je učestvovalo 230 lekara i 2.687 pacijenata s velikom opasnošću da dožive srčani napad. Za istraživanje su, kako su rekli naučnici, bili odabrani pacijenti koji su morali da koriste lekove da bi snizili nivo holesterola, neki su bili dijabetičari ili su već doživeli srčani napad ili je kod njih bilo prisutno više faktora za pojavu srčanog napada.
Istraživanje je pokazalo i da veliki broj pacijenata ne zna ništa o efikasnosti odredjenih terapija, kao i potrebi da menjaju svoj način života, u šta spada i bavljenje nekom fizičkom aktivnošću.
Naučnici su ustanovili i da su terapije protiv povišenog holesterola mnogo delotvornije ako lekari redovno informišu pacijente o kardiovaskularnim opasnostima, uticaju promene načina života na njihovo zdravlje i rezultatima ispitivanja dejstva lekova protiv holesterola.
Kod tih pacijenata je registrovano najveće sniženje lošeg holesterola u poredjenju s pacijentima kojima nije ukazana sva ta pažnja.
Nivo opasnosti od kardiovaskularnih oboljenja za svaku osobu izračunata je na osnovu njenog godišta, pola, krvnog pritiska i nivoa dobrog i lošeg holesterola, ali je uzeto u obzir i to da li se radi o osobi koja je pušač, dijabetičar ili je već imala srčani napad.
Na primer, čovek od 43 godine, pušač, s većim viškom kilograma, kao i povišenim holesterolom i krvnim pritiskom ima starost kardiovaskularnog sistema kao pedesetjednogodišnjak.
(Tanjug)