Američki istraživači identifikovali su svih 1.116 proteina koji se mogu naći u pljuvačnoj žlezdi čoveka, čime se otvara put za eventualno buduće postavljanje dijagnoza bolesti na osnovu ispljuvka, bez potrebe da se pusti i kap krvi.
Američki istraživači identifikovali su svih 1.116 proteina koji se mogu naći u pljuvačnoj žlezdi čoveka, čime se otvara put za eventualno buduće postavljanje dijagnoza bolesti na osnovu ispljuvka, bez potrebe da se pusti i kap krvi-.
Stručnjaci Medicinskog centra Ročesterskog univerziteta, pod vodjstvom Freda Hejgana, ustanovili su da dvadeset odsto proteina iz pljuvačke može da se nadje i u krvi. Oni se nadaju da bi testiranjem pljuvačke mogla da se postavi dijagnoza raka, srčanih oboljenja, dijabetesa i drugih bolesti. Medjutim, za to bi bilo potrebno potpuno poznavanje proteoma pljuvačke.
Kao što je genom kompletna mapa gena u organizmu, tako je proteom kompletna mapa proteina. Dok geni obezbedjuju svojevrsan "priručnik instrukcija", dotle proteini te instrukcije sprovode regulišući ćelijske procese, objašnjava američki tim.
Stručnjaci pomenutog medicinskog centra, kao i Skripsovog istraživačkog instituta i Univerziteta Kalifornije i Južne Kalifornije testirali su pljuvačku 23 zdrave osobe opa pola, pripadnika više rasa.
Svoje nalaze američki tim je uporedio sa nedavno utvrdjenim proteinskim mapama ljudske krvi i suza.
Već su početne analize ustanovile prisustvo jednog broja proteina čija je uloga ranije utvrdjena kod bolesti kao što su Alchajmerova, Hantingtonova i Parkinsonova, zatim kod raka dojke, debelog creva i pankreasa, kao i kod dijabetesa.
Većina utvrdjenih proteina deo su signalnih puteva koji su ključni za odgovor organizma na sistemske bolesti. Hejgan smatra da bi rad njegovog tima trebalo da ubrza razvoj novih sredstava za praćenje bolesti kroz ceo organizam.
Danas se već obavljaju testiranja pljuvačke da bi se eventualno ustanovila antitela koja ukazuju na zaraženost virusom side ili hepatitisom, a mapa proteina omogućiće realizaciju novih ciljeva. Hejgan ističe da bi praćenje bolesti, kao i pravilno doziranje lekova, mogli mnogo lakše da se regulišu posredstvom pljuvačke nego krvi ili urina.
Jedan deo pomenutog tima radi na testu na bazi pljuvačke kojim bi se utvrdio rak dojke na osnovu fragmenta proteina HER2. Takav test bi jednog dana mogao da zameni neprijatne i skupe mamograme.
Američki stručnjaci predvidjaju da će u budućnosti biti dovoljno pljunuti u cevčicu i videti da li je detektovan marker odredjene bolesti. To će biti znatno pojednostaviti utvrdjivanje bolesti, možda i u kućnim uslovima.
S obzirom na to da su svoje nalaze učinili dostupnim javnosti, američki eksperti očekuju da će jedan broj istraživačkih timova odabrati svoj cilj i raditi na razradi sopstvenog testa za utvrdjivanje neke bolesti.
(Tanjug/Rojters)
Stručnjaci Medicinskog centra Ročesterskog univerziteta, pod vodjstvom Freda Hejgana, ustanovili su da dvadeset odsto proteina iz pljuvačke može da se nadje i u krvi. Oni se nadaju da bi testiranjem pljuvačke mogla da se postavi dijagnoza raka, srčanih oboljenja, dijabetesa i drugih bolesti. Medjutim, za to bi bilo potrebno potpuno poznavanje proteoma pljuvačke.
Kao što je genom kompletna mapa gena u organizmu, tako je proteom kompletna mapa proteina. Dok geni obezbedjuju svojevrsan "priručnik instrukcija", dotle proteini te instrukcije sprovode regulišući ćelijske procese, objašnjava američki tim.
Stručnjaci pomenutog medicinskog centra, kao i Skripsovog istraživačkog instituta i Univerziteta Kalifornije i Južne Kalifornije testirali su pljuvačku 23 zdrave osobe opa pola, pripadnika više rasa.
Svoje nalaze američki tim je uporedio sa nedavno utvrdjenim proteinskim mapama ljudske krvi i suza.
Već su početne analize ustanovile prisustvo jednog broja proteina čija je uloga ranije utvrdjena kod bolesti kao što su Alchajmerova, Hantingtonova i Parkinsonova, zatim kod raka dojke, debelog creva i pankreasa, kao i kod dijabetesa.
Većina utvrdjenih proteina deo su signalnih puteva koji su ključni za odgovor organizma na sistemske bolesti. Hejgan smatra da bi rad njegovog tima trebalo da ubrza razvoj novih sredstava za praćenje bolesti kroz ceo organizam.
Danas se već obavljaju testiranja pljuvačke da bi se eventualno ustanovila antitela koja ukazuju na zaraženost virusom side ili hepatitisom, a mapa proteina omogućiće realizaciju novih ciljeva. Hejgan ističe da bi praćenje bolesti, kao i pravilno doziranje lekova, mogli mnogo lakše da se regulišu posredstvom pljuvačke nego krvi ili urina.
Jedan deo pomenutog tima radi na testu na bazi pljuvačke kojim bi se utvrdio rak dojke na osnovu fragmenta proteina HER2. Takav test bi jednog dana mogao da zameni neprijatne i skupe mamograme.
Američki stručnjaci predvidjaju da će u budućnosti biti dovoljno pljunuti u cevčicu i videti da li je detektovan marker odredjene bolesti. To će biti znatno pojednostaviti utvrdjivanje bolesti, možda i u kućnim uslovima.
S obzirom na to da su svoje nalaze učinili dostupnim javnosti, američki eksperti očekuju da će jedan broj istraživačkih timova odabrati svoj cilj i raditi na razradi sopstvenog testa za utvrdjivanje neke bolesti.
(Tanjug/Rojters)