
Mladi ljudi koji nastave da puše posle srčanog udara pod većim su rizikom da im se ponovo jave problemi sa srcem od onih koji su ostavili cigarete, zaključio je tim grčkih stručnjaka iz Univerzitetske opšte bolnice Atikon.
Osobe od 35 godina, i mladje, koje nastave da puše posle infarkta daleko su izloženije riziku da umru od srca, da dožive ponovni srčani udar ili da im bude potrebna deblokada zapušenih arterija.
Studija grčkog tima, predvodjenog dr Lukijanosom Ralidisom, jasno pokazuje da pušenje ne samo da podstiče prvi srčani udar, već predstavlja dalji rizik za zdravlje srca onih koji su preživeli infarkt.
"Pacijenti koji su vrlo rano preživeli infarkt mogu prestajući da puše znatno da poboljšaju svoju dugoročnu prognozu", ističe dr Ralidis, koji je sa kolegama deset godina pratio blizu 150 pacijenata koji su srčani udar doživeli pre navršene 36. godine.
Više pd polovine njih nastavilo je da puši posle infarkta, a gotovo 50 odsto takvih je doživelo i drugi, dok je ponovni infarkt iskusilo samo 18 odsto pacijenata koji su prestali da puše posle prvog.
U jednom ranijem istraživanju, dr Ralidis je ustanovio kako su 95 odsto Grka koji dožive infarkt pre 36. godine pušači.
Pušenje predstavlja ubicu broj jedan u većini industrijalizovanih zemalja i glavni je uzročnik srčanih bolesti.
(Tanjug/Rojters)
Osobe od 35 godina, i mladje, koje nastave da puše posle infarkta daleko su izloženije riziku da umru od srca, da dožive ponovni srčani udar ili da im bude potrebna deblokada zapušenih arterija.
Studija grčkog tima, predvodjenog dr Lukijanosom Ralidisom, jasno pokazuje da pušenje ne samo da podstiče prvi srčani udar, već predstavlja dalji rizik za zdravlje srca onih koji su preživeli infarkt.
"Pacijenti koji su vrlo rano preživeli infarkt mogu prestajući da puše znatno da poboljšaju svoju dugoročnu prognozu", ističe dr Ralidis, koji je sa kolegama deset godina pratio blizu 150 pacijenata koji su srčani udar doživeli pre navršene 36. godine.
Više pd polovine njih nastavilo je da puši posle infarkta, a gotovo 50 odsto takvih je doživelo i drugi, dok je ponovni infarkt iskusilo samo 18 odsto pacijenata koji su prestali da puše posle prvog.
U jednom ranijem istraživanju, dr Ralidis je ustanovio kako su 95 odsto Grka koji dožive infarkt pre 36. godine pušači.
Pušenje predstavlja ubicu broj jedan u većini industrijalizovanih zemalja i glavni je uzročnik srčanih bolesti.
(Tanjug/Rojters)
Pridruži se MONDO zajednici.