Srbi godišnje kupe blizu 32 miliona kutija lekova za smirenje. Prema podacima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, tokom 2007. godine na recept je kupljeno više od osam miliona kutija lekova poput "diazepama", "lorazepama", "bromazepana", bensedina", "sedabenza", "lorama", "ksalola" i "zaksana" a, kako se sumnja, bez recepta se kupi i do tri puta više antidepresiva.
Da je mentalno stanje nacije u krajnje zabrinjavajućem stanju, pokazuje i podatak da se u 2007. broj zavisnika od lekova skoro udvostručio u odnosu na 2006. godinu!
Doktorka Jasna Daragan-Saveljić kaže da je jedini lek u sprečavanju tabletomanije poštovanje zakona, a to je onemogućavanje uzimanja odredjenih lekova bez recepta. Svako korišćenje na svoju ruku dovodi do zavisnosti i ozbiljnih problema.
"Ono što je zabrinjavajuće jeste česta pojava da zavisnici od droge i alkohola predju na tablete. To je klasični primer zamene psihoaktivnih supstanci", objašnjava za "Press" doktorka Daragan-Saveljić.
Na bolničkom lečenju u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj tokom 2006. godine lečena su 53 tabletomana, da bi se 2007. godine broj zavisnika skoro udvostručio.
Direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj, jedinoj državnoj bolnici koja se bavi lečenjem svih vrsta zavisnosti, dr Jasna Daragan-Saveljić upozorava da je broj tabletomana daleko veći, jer upravo ovi zavisnici, kao i njihova okolina, najteže spoznaju problem i obrate se za stručnu lekarsku pomoć.
"U tabletomane spadaju oni koji bez preporuke lekara uzimaju razne vrste benzodiazepina, i to u većim količinama od terapijskih. Ta pojava se teško otkriva. To su naizgled obični ljudi, koji u roku od mesec dana mogu postati zavisnici od tableta koje su počeli da uzimaju na svoju ruku, u nadi da će im to rešiti životne probleme", objašnjava dr Jasna Daragan-Saveljić.
Domaćice u srednjim godinama su najrizičnija grupa, mada pravilo ko će postati zavisnik od lekova ne postoji. Za njima posežu i tinejdžeri, koji ih najčešće uzimaju u kombinaciji sa alkoholom.
Prema istraživanju Evropske agencije za rekonstrukciju i Ministarstva zdravlja, ukupno 12 odsto djaka trećeg razreda srednjih škola u Srbiji bar jednom je uzelo "bensedin" ili neki drugi lek za smirenje. Podatak posebno zabrinjava jer su ista istraživanja u ostalim evropskim zemljama pokazala da je zloupotreba sedativa u ovom uzrastu duplo manja.
"Često se srećemo sa slučajevima tinejdžera koje u nesvesnom stanju, posle uzimanja tableta sa alkoholom, dovode na detoksikaciju. I oni, kao i ostali zavisnici od tableta, posežu sa ovim psihoaktivnim supstancama, koje su i najpristupačnije, u nadi da će tako izmeniti realnost. U tim slučajevima koriste i analgetike", objašnjava dr Daragan-Saveljić, i upozorava da je za tabletomaniju karakteristično da je veoma dugo ne prepoznaju ni pacijent, ni okolina.
"Tek u razvijenim fazama primeti se da s čovekom nešto nije u redu. Ako se pacijent podvrgne lečenju, mora znati da proces nije nimalo lak. Tabletomani na bolničkom lečenju ostaju mesec-dva. Leče se istim lekovima koje su i do tada uzimali, ili im se daje zamena drugog leka iz iste vrste, uz postepenu redukciju, do konačnog ukidanja. A sve to može biti praćeno epileptičnim napadima i drugim propratnim efektima. Detoksikacija traje više meseci. Lečenje se nastavlja i posle odlaska kući", zaključuje dr Daragan-Saveljić.
(MONDO)