Ugradnja veštačkog krvnog suda pomoću katetera od prošle godine postala je rutinska hirurška intervencija u Institutu za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije. Ta intervencija veoma često je jedini spas za pacijente u poodmaklim godinama koji ne bi izdržali otvaranje trbuha ili grudnog koša.
Ugradnja veštačkog krvnog suda pomoću katetera od prošle godine postala je rutinska hirurška intervencija u Institutu za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije. Ta intervencija veoma često je jedini spas za pacijente u poodmaklim godinama koji ne bi izdržali otvaranje trbuha ili grudnog koša.
Prva ovakva intervencija izvedena je u Instituta za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije 1. marta prošle godine, a do sada ih je izvedeno 14.
"Endovaskularna hirurgija u Srbiji započeta je 2004. godine u Institutu za kardiovaskularne bolesti 'Dedinje'. Zatim je usledila pauza - ponovo je uvedena prošle godine i sada se rutinski radi i na Dedinju i u našoj ustanovi. Zahvaljujući ovoj metodi oboleli deo glavnog arterijskog suda aorte može da se zameni bez klasičnog i veoma invazivnog hirurškog otvaranja i to tako što se arteriji pristupi u preponi i kroz nju se dovodi veštački krvni sud do obolelog mesta", kaže za "Blic" Dušan Kostić vaskularni hirurg i zamenik direktora Kliničkog centra Srbije.
Ova intervencija je u svetu počela da se radi pre 17 godina. Kod nas je nova, a Republički zavod za zdravstveno osiguranje snosi troškove nabavke i ugradnje veštačkih krvnih sudova. Trenutno ne postoje liste čekanja, ali se operacija i pregledi zakazuju.
Nezamenjiva je kod starijih pacijenata sa propratnim bolestima srca, pluća ili bubrega, koji su pritom gojazni ili su ranije imali operacije. To sve znači da organizam ne bi opet izdržao invazivne hirurške zahvate i zato je rešenje ugradnja veštačkog krvnog suda putem katetera.
Doktor Kostić kaže da intervencija traje oko dva sata, ali što je najbitnije, manje traumatizuje pacijente, što je veoma važno, jer je najčešće reč o ljudima sa veoma oštećenim zdravljem.
"Ipak, ova metoda ima i svoja ograničenja, jer se ne može primeniti kod svakog krvnog suda, što zavisi od njegove geometrije i strukture. Ako krvni sud ima nezgodan ugao gde se ne može prići kateterom, to isključuje ovakvu intervenciju. Još jedan ograničavajući faktor jeste vreme nabavke krvnog suda koje iznosi izmedju četiri i sedam dana. Zato se kod urgentnih slučajeva ipak pribegava klasičnoj metodi", ističe dr Kostić.
Još jedna od prednosti ove metode jeste da se pacijenti otpuštaju kući dva dana nakon operacije. Hirurzi je smatraju odličnom i zato što prilikom intervencija kao što je proširenje grudne aorte, gde bi klasična metoda ugrozila život pacijentu, znatno smanjuje rizik po obolelog.
(MONDO)
Prva ovakva intervencija izvedena je u Instituta za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije 1. marta prošle godine, a do sada ih je izvedeno 14.
"Endovaskularna hirurgija u Srbiji započeta je 2004. godine u Institutu za kardiovaskularne bolesti 'Dedinje'. Zatim je usledila pauza - ponovo je uvedena prošle godine i sada se rutinski radi i na Dedinju i u našoj ustanovi. Zahvaljujući ovoj metodi oboleli deo glavnog arterijskog suda aorte može da se zameni bez klasičnog i veoma invazivnog hirurškog otvaranja i to tako što se arteriji pristupi u preponi i kroz nju se dovodi veštački krvni sud do obolelog mesta", kaže za "Blic" Dušan Kostić vaskularni hirurg i zamenik direktora Kliničkog centra Srbije.
Ova intervencija je u svetu počela da se radi pre 17 godina. Kod nas je nova, a Republički zavod za zdravstveno osiguranje snosi troškove nabavke i ugradnje veštačkih krvnih sudova. Trenutno ne postoje liste čekanja, ali se operacija i pregledi zakazuju.
Nezamenjiva je kod starijih pacijenata sa propratnim bolestima srca, pluća ili bubrega, koji su pritom gojazni ili su ranije imali operacije. To sve znači da organizam ne bi opet izdržao invazivne hirurške zahvate i zato je rešenje ugradnja veštačkog krvnog suda putem katetera.
Doktor Kostić kaže da intervencija traje oko dva sata, ali što je najbitnije, manje traumatizuje pacijente, što je veoma važno, jer je najčešće reč o ljudima sa veoma oštećenim zdravljem.
"Ipak, ova metoda ima i svoja ograničenja, jer se ne može primeniti kod svakog krvnog suda, što zavisi od njegove geometrije i strukture. Ako krvni sud ima nezgodan ugao gde se ne može prići kateterom, to isključuje ovakvu intervenciju. Još jedan ograničavajući faktor jeste vreme nabavke krvnog suda koje iznosi izmedju četiri i sedam dana. Zato se kod urgentnih slučajeva ipak pribegava klasičnoj metodi", ističe dr Kostić.
Još jedna od prednosti ove metode jeste da se pacijenti otpuštaju kući dva dana nakon operacije. Hirurzi je smatraju odličnom i zato što prilikom intervencija kao što je proširenje grudne aorte, gde bi klasična metoda ugrozila život pacijentu, znatno smanjuje rizik po obolelog.
(MONDO)