Često davanje krvi nije štetno za zdravlje čoveka, potvrdilo je istraživanje obavljeno na stokholmskom Institutu Karolinska.
Često davanje krvi nije štetno za zdravlje čoveka, potvrdilo je istraživanje obavljeno na stokholmskom Institutu Karolinska.
"Niko ne treba da se brine da davanje krvi izaziva rak. Šta više, davanje krvi može da bude dobro za vaše zdravlje", poručio je vodja istraživanja dr Gustaf Edgren, a prenosi Rojters.
Ljudi koji daju krv, naime, redje obolevaju od raka od onih koji to ne čine, tvrdi tim s pomenutog instituta, navodeći da ipak ima nekoliko mehanizama putem kojih često davanje krvi, makar teorijski, može negativno da deluje na zdravlje.
Vadjenje krvi, izmedju ostalog, podstiče organizam da znatno poveća proizvodnju krvnih ćelija u koštanoj srži. To ubrzano deljenje ćelija, poznato kao "mitotički stres" može da uveća verovatnoću maligniteta u tkivu zaduženom za proizvodnju krvi.
Pokazalo se takodje da davanje krvi dovodi do promena u imunološkom sistemu što, po nekim mišljenjima, može da se dovede u vezu s obolevanjem od raka.
Pozitivno je to što se zalihe suvišnog gvoždja dovode u vezu sa srčanim bolestima i nekim vrstama raka, a ljudi koji redovno daju krv prazne te zalihe i na taj način unapredjuju zdravlje.
Da bi ispitali kako davalaštvo krvi utiče na zdravlje, dr Edgren i njegov tim razmatrali su podatke švedskih i danskih banaka krvi i klinika za transfuziju, odnosno informacije o svakom pojedincu koji je bar jednom dao krv izmedju 1968. i 2002. godine - o ukupno 1.110.212 davalaca.
Nije pronadjena veza izmedju učestalosti davanja krvi i rizika da davalac oboli od raka. Šta više, medju muškim davaocima konstatovan je smanjen rizik obolevanja od raka jetre, pluća, debelog creva, želuca i grla. Rizik je tim manji što se krv češće daje.
Konstatovan je samo povećan rizik od ne-Hodžkinovog limfoma medju čestim davaocima krvne plazme, i to samo u periodu pre 1986. godine, s tim što dr Edgren i kolege napominju da taj podatak treba primiti s rezervom i da bi dodatna istraživanja mogla da pruže novi uvid u uzroke te vrste maligniteta.
(Tanjug)
"Niko ne treba da se brine da davanje krvi izaziva rak. Šta više, davanje krvi može da bude dobro za vaše zdravlje", poručio je vodja istraživanja dr Gustaf Edgren, a prenosi Rojters.
Ljudi koji daju krv, naime, redje obolevaju od raka od onih koji to ne čine, tvrdi tim s pomenutog instituta, navodeći da ipak ima nekoliko mehanizama putem kojih često davanje krvi, makar teorijski, može negativno da deluje na zdravlje.
Vadjenje krvi, izmedju ostalog, podstiče organizam da znatno poveća proizvodnju krvnih ćelija u koštanoj srži. To ubrzano deljenje ćelija, poznato kao "mitotički stres" može da uveća verovatnoću maligniteta u tkivu zaduženom za proizvodnju krvi.
Pokazalo se takodje da davanje krvi dovodi do promena u imunološkom sistemu što, po nekim mišljenjima, može da se dovede u vezu s obolevanjem od raka.
Pozitivno je to što se zalihe suvišnog gvoždja dovode u vezu sa srčanim bolestima i nekim vrstama raka, a ljudi koji redovno daju krv prazne te zalihe i na taj način unapredjuju zdravlje.
Da bi ispitali kako davalaštvo krvi utiče na zdravlje, dr Edgren i njegov tim razmatrali su podatke švedskih i danskih banaka krvi i klinika za transfuziju, odnosno informacije o svakom pojedincu koji je bar jednom dao krv izmedju 1968. i 2002. godine - o ukupno 1.110.212 davalaca.
Nije pronadjena veza izmedju učestalosti davanja krvi i rizika da davalac oboli od raka. Šta više, medju muškim davaocima konstatovan je smanjen rizik obolevanja od raka jetre, pluća, debelog creva, želuca i grla. Rizik je tim manji što se krv češće daje.
Konstatovan je samo povećan rizik od ne-Hodžkinovog limfoma medju čestim davaocima krvne plazme, i to samo u periodu pre 1986. godine, s tim što dr Edgren i kolege napominju da taj podatak treba primiti s rezervom i da bi dodatna istraživanja mogla da pruže novi uvid u uzroke te vrste maligniteta.
(Tanjug)