Prosečan stanovnik Srbije ima povišen krvni pritisak, emocionalne i egzistencijalne probleme, živi u oblaku duvanskog dima, jede nezdravu hranu punu holesterola, nedovoljno voća i povrća, fizički je "zakržljao" od sedenja pred TV ekranom ili kompjuterom i umreće od bolesti srca i krvnih sudova.
Prosečan stanovnik Srbije ima povišen krvni pritisak, emocionalne i egzistencijalne probleme, živi u oblaku duvanskog dima, jede nezdravu hranu punu holesterola, nedovoljno voća i povrća, fizički je "zakržljao" od sedenja pred TV ekranom ili kompjuterom i umreće od bolesti srca i krvnih sudova, pišu "Novosti".
Isti taj prosečni stanovnik u srpskom životnom miljeu, nabijenom svakojakim stresom, može da se nada da će živeti 69,7 godina, ako je muškog pola, ili 74,9, koliko je očekivani životni vek žena u Srbiji.
Bolesti nisu ravnomerno zastupljene u svim delovima Srbije, ali na nacionalnoj mapi patologije nema generalno "zdravih" i "bolesnih" regiona. U Braničevskom okrugu se, recimo, češće oboleva od dijabetesa nego u ostalim krajevima, a u srednjem Banatu bolesti srca i krvnih sudova "potpisuju" najviše smrtovnica. Beograd je "crna tačka" po učestalosti obolevanja od karcinoma.
Istraživanja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuju da u nacionalnoj patologiji već decenijama dominiraju bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, povrede, dijabetes, opstruktivna bolest pluća i poremećaji mentalnog zdravlja.
Svaki drugi stanovnik Srbije (57 odsto) umire od kardiovaskularnih oboljenja. Ona su u ekspanziji u čitavom svetu, ali nigde nemaju tako visok mortalitet kao kod nas.
Profesor dr Petar Seferović, načelnik Kliničke kardiologije dva u Institutu za KVB Kliničkog centra Srbije uveren je da je to zato što još nismo shvatili da je svako krojač svoje sudbine.
"Nikako da prevladamo turski fatalizam: 'Što će biti biće', a to ne mora da bude tako, bolesti se mogu predvideti i sprečiti", kaže za "Novosti" profesor Seferović.
"Od svih preventivnih taktika, kod nas je najzastupljenija ona: 'Neće, valjda, mene'. I, baš zbog tog nerazumevanja odgovornosti za svoje zdravlje, masovno umiremo od kardiovaskularnih i drugih bolesti."
Analizirajući naš zdravstveni sistem nadležni u ovom sektoru, pa i sam ministar zdravlja prof. dr Tomica Milosavljević, više puta su konstatovali da se "prosečni Srbin leči bolje od prosečnog Amerikanca". Ali, u SAD je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti 27 odsto. Oni su za dve decenije smanjili mortalitet za 25 odsto. To je praktičan dokaz da preventiva - deluje. Mi, međutim, živimo u drugačijem miljeu i ta opšta društvena klima utiče na naše zdravlje.
"Briga o sopstvenom zdravlju pojedincu u tranzicionoj Srbiji je na 15. mestu, a trebalo bi da bude na prvom", napominje profesor Seferović.
"Visok krvni pritisak, gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost su faktori rizika koji sigurno vode u bolest, mogu se izbeći, ali su kod nas još masovno prisutni. Živimo u sredini gde su 'debeli zdravi' i gde se sa podsmehom gleda na one koji trče, a tu je i hronični stres. Sve to nas svrstava na treće mesto u Evropi po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Negde je zatajio i sistem zdravstvene zaštite, jer je preventiva njegova najslabija karika."
Strah od bolesti i nemogućnosti lečenja prisutan je kod 82 odsto punoletnih građana, ali u ličnom kalendaru obaveza još uvek malo ko rezerviše vreme za redovne, preventivne godišnje preglede.
Maligni tumori su drugi masovni ubica u Srbiji, odmah iza bolesti srca i krvnih sudova. Svaka peta smrt (18,5 odsto) izazvana je karcinomom. Od njih umiremo više nego Bugari, Makedonci ili stanovnici Bosne i Hercegovine, Austrije, pa i Rumunije, ali ređe nego Mađari, Hrvati i Slovenci.
Povrede i trovanja "ubijaju" 3,6, a opstruktivne bolesti pluća 2,1 odsto stanovništva.
Najviše stope mortaliteta beleže se u Zaječarskom, Pirotskom i Severnobanatskom, a najniže u Zlatiborskom okrugu i Beogradu. Za nešto više od dve i po decenije stopa mortaliteta porasla je za čak 45,2 odsto: sa 988,1 na 100.000 stanovnika 1980. godine, na 1.439,9 u 2005 godini!
Od dijabetesa boluje najmanje 400.000 ljudi ili 5,3 odsto naše populacije.
Stanovništvo Srbije, prema istraživanju "Batuta", značajno je opterećeno i mentalnim bolestima, ali se registar ove patologije zvanično ne vodi. Među poremećajima mentalnog zdravlja najčešća je depresija, za koju Svetska zdravstvena organizacija upozorava da bi do 2020. godine mogla da postane jedan od vodećih uzroka smrti u svetu.
Čak 54 odsto stanovništva je gojazno ili predgojazno, a pušimo "kao Turci" - svaki drugi muškarac i svaka treća žena.
(MONDO)
Isti taj prosečni stanovnik u srpskom životnom miljeu, nabijenom svakojakim stresom, može da se nada da će živeti 69,7 godina, ako je muškog pola, ili 74,9, koliko je očekivani životni vek žena u Srbiji.
Bolesti nisu ravnomerno zastupljene u svim delovima Srbije, ali na nacionalnoj mapi patologije nema generalno "zdravih" i "bolesnih" regiona. U Braničevskom okrugu se, recimo, češće oboleva od dijabetesa nego u ostalim krajevima, a u srednjem Banatu bolesti srca i krvnih sudova "potpisuju" najviše smrtovnica. Beograd je "crna tačka" po učestalosti obolevanja od karcinoma.
Istraživanja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" pokazuju da u nacionalnoj patologiji već decenijama dominiraju bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, povrede, dijabetes, opstruktivna bolest pluća i poremećaji mentalnog zdravlja.
Svaki drugi stanovnik Srbije (57 odsto) umire od kardiovaskularnih oboljenja. Ona su u ekspanziji u čitavom svetu, ali nigde nemaju tako visok mortalitet kao kod nas.
Profesor dr Petar Seferović, načelnik Kliničke kardiologije dva u Institutu za KVB Kliničkog centra Srbije uveren je da je to zato što još nismo shvatili da je svako krojač svoje sudbine.
"Nikako da prevladamo turski fatalizam: 'Što će biti biće', a to ne mora da bude tako, bolesti se mogu predvideti i sprečiti", kaže za "Novosti" profesor Seferović.
"Od svih preventivnih taktika, kod nas je najzastupljenija ona: 'Neće, valjda, mene'. I, baš zbog tog nerazumevanja odgovornosti za svoje zdravlje, masovno umiremo od kardiovaskularnih i drugih bolesti."
Analizirajući naš zdravstveni sistem nadležni u ovom sektoru, pa i sam ministar zdravlja prof. dr Tomica Milosavljević, više puta su konstatovali da se "prosečni Srbin leči bolje od prosečnog Amerikanca". Ali, u SAD je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti 27 odsto. Oni su za dve decenije smanjili mortalitet za 25 odsto. To je praktičan dokaz da preventiva - deluje. Mi, međutim, živimo u drugačijem miljeu i ta opšta društvena klima utiče na naše zdravlje.
"Briga o sopstvenom zdravlju pojedincu u tranzicionoj Srbiji je na 15. mestu, a trebalo bi da bude na prvom", napominje profesor Seferović.
"Visok krvni pritisak, gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost su faktori rizika koji sigurno vode u bolest, mogu se izbeći, ali su kod nas još masovno prisutni. Živimo u sredini gde su 'debeli zdravi' i gde se sa podsmehom gleda na one koji trče, a tu je i hronični stres. Sve to nas svrstava na treće mesto u Evropi po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Negde je zatajio i sistem zdravstvene zaštite, jer je preventiva njegova najslabija karika."
Strah od bolesti i nemogućnosti lečenja prisutan je kod 82 odsto punoletnih građana, ali u ličnom kalendaru obaveza još uvek malo ko rezerviše vreme za redovne, preventivne godišnje preglede.
Maligni tumori su drugi masovni ubica u Srbiji, odmah iza bolesti srca i krvnih sudova. Svaka peta smrt (18,5 odsto) izazvana je karcinomom. Od njih umiremo više nego Bugari, Makedonci ili stanovnici Bosne i Hercegovine, Austrije, pa i Rumunije, ali ređe nego Mađari, Hrvati i Slovenci.
Povrede i trovanja "ubijaju" 3,6, a opstruktivne bolesti pluća 2,1 odsto stanovništva.
Najviše stope mortaliteta beleže se u Zaječarskom, Pirotskom i Severnobanatskom, a najniže u Zlatiborskom okrugu i Beogradu. Za nešto više od dve i po decenije stopa mortaliteta porasla je za čak 45,2 odsto: sa 988,1 na 100.000 stanovnika 1980. godine, na 1.439,9 u 2005 godini!
Od dijabetesa boluje najmanje 400.000 ljudi ili 5,3 odsto naše populacije.
Stanovništvo Srbije, prema istraživanju "Batuta", značajno je opterećeno i mentalnim bolestima, ali se registar ove patologije zvanično ne vodi. Među poremećajima mentalnog zdravlja najčešća je depresija, za koju Svetska zdravstvena organizacija upozorava da bi do 2020. godine mogla da postane jedan od vodećih uzroka smrti u svetu.
Čak 54 odsto stanovništva je gojazno ili predgojazno, a pušimo "kao Turci" - svaki drugi muškarac i svaka treća žena.
(MONDO)