Lekari ne preporučuju da odmah uzmete antibiotik, ukoliko patite od zapušenog nosa, glavobolje i otečenih sinusa.
Antibiotici nisu prava pomoć za infekciju sinusa, jer je njen uzrok često virus, a ne bakterija, zaključili su švajcarski stručnjaci iz Univerzitetske bolnice u Bazelu.
Lekari često ne razlikuju virusni od bakterijskog oblika ovog oboljenja, pa se dešava da prepišu antibiotike "za svaki slučaj". U SAD, svakoj trećoj osobi sa infekcijom disajnog trakta daje se dijagnoza akutnog rinosinuzitisa.
Pacijentu ne bi trebalo prepisati antibiotik, čak ni ukoliko se žali na zapušen nos, otečene sinuse, i glavobolju koja ne prolazi ni nakon deset dana, tvrdi istraživač Džim Jang.
Istraživanje je sprovedeno nad 2.547 pacijenata sa simptomima sinuzitisa. Antibiotici su lečili tek svakog šesnaestog od njih. Kod pacijenata koji iskašljavanjem izbacuju šlajm, procenat je nešto veći - svaki deveti reagovao je na antibiotike.
Prema švajcarskom istraživanju, "magična" granica za biranje tretmana je deset dana. Ukoliko teški simptomi ne jenjavaju ni nakon ovog perioda, pacijentu bi trebalo prepisati antibiotik.
Tako bi pacijenti koji su inače zdravi trebalo bolje da prate svoje simptome i uzmu antibiotik tek ukoliko im nakon deset dana ne bude nimalo bolje.
Antibiotici ne pomažu velikoj većini onih koji se razbole od sinuzitisa, a takva terapija nosi velike troškove, moguće propratne efekte i stvaranje otpornosti na te lekove, upozorava Jang.
U Evropi, antibiotici se najčešće prepisuju u Francuskoj, Španiji, Portugalu i Belgiji, a najmanje u Holandiji, Danskoj, Švedskoj i Nemačkoj.
(MONDO)
Lekari često ne razlikuju virusni od bakterijskog oblika ovog oboljenja, pa se dešava da prepišu antibiotike "za svaki slučaj". U SAD, svakoj trećoj osobi sa infekcijom disajnog trakta daje se dijagnoza akutnog rinosinuzitisa.
Pacijentu ne bi trebalo prepisati antibiotik, čak ni ukoliko se žali na zapušen nos, otečene sinuse, i glavobolju koja ne prolazi ni nakon deset dana, tvrdi istraživač Džim Jang.
Istraživanje je sprovedeno nad 2.547 pacijenata sa simptomima sinuzitisa. Antibiotici su lečili tek svakog šesnaestog od njih. Kod pacijenata koji iskašljavanjem izbacuju šlajm, procenat je nešto veći - svaki deveti reagovao je na antibiotike.
Prema švajcarskom istraživanju, "magična" granica za biranje tretmana je deset dana. Ukoliko teški simptomi ne jenjavaju ni nakon ovog perioda, pacijentu bi trebalo prepisati antibiotik.
Tako bi pacijenti koji su inače zdravi trebalo bolje da prate svoje simptome i uzmu antibiotik tek ukoliko im nakon deset dana ne bude nimalo bolje.
Antibiotici ne pomažu velikoj većini onih koji se razbole od sinuzitisa, a takva terapija nosi velike troškove, moguće propratne efekte i stvaranje otpornosti na te lekove, upozorava Jang.
U Evropi, antibiotici se najčešće prepisuju u Francuskoj, Španiji, Portugalu i Belgiji, a najmanje u Holandiji, Danskoj, Švedskoj i Nemačkoj.
(MONDO)