U proseku je svaki pacijent u Srbiji za godinu podigao 23 kutije leka na recept, pišu "Večernje novosti". Da li nam lekari propisuju antibiotike i kada za to nema potrebe?
U Srbiji je prošle godine propisano 5,75 odsto recepata više i izdato 5,4 odsto više kutija lekova nego godinu dana ranije, pa je samo potrošnja lekova na recept, o trošku osiguranja, ne racunajuci one koji su gradani sami kupovali, dostigla 84,2 miliona pakovanja medikamenata.
To znaci da je svaki od 3.608.860 osiguranika koji su, prema podacima Republickog fonda za zdravstveno osiguranje, uzimali terapiju o trošku RFZO, za godinu dana, podigao po 23 kutije leka. Ali, to je prosek, što znaci d aje neko podigao samo jedno pakovanje, a drugi više od 40 kutija!
Stalno povecanje potrošnje lekova, a time i troškova terapije, iako se oni obezbeduju po nižim cenama od maksimalnih koje je odobrila država, pa je RFZO prošle godine za medikamente na recept platio 27,8 milijardi dinara, što je 12 odsto više nego godinu dana ranije, strucnjaci objašnjavaju porastom obolevanja od gotovo svih hronicnih bolesti. Ali, ima i onih koji upozoravaju da se kod nas lekovi propisuju "široke ruke", cesto i bez obziljnije analize da li neki od lekova koje pacijent dobija uzajamno daju "kontra efekat".
Jedno istraživanje pokazalo je, recimo, da se antibiotici u našoj zemlji skoro pet puta više propisuju nego u Holandiji, cetiri puta više nego u Švedskoj, dva i po puta više nego u Velikoj Britaniji i duplo više nego u Nemackoj!
"Najviše novca RFZO izdvaja za lekove koji se koriste za lecenje kardiovaskularnih oboljenja (oko 26 odsto ukupnih sredstava za lekove na recept), zatim za lekove iz terapijske grupe alimentarni trakt, koji pre svega ukljucuju lekove za lecenje dijabetesa (oko 23 odsto), za lekove za lecenje neurološko-psihijatrijskih oboljenja, dok se najmanja sredstva izdvajaju za dermatološke lekove i antiprotozoike (oko 0,3 odsto)", objasnila je za "Novosti" dr Verica Lazic, v.d. direktora RFZO.
"Tako nas prosecan recept košta 450 dinara".
Doktor Slobodan Jankovic, klinicki farmakolog, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, kaže da Srbija, recimo, po potrošnji antibiotika jeste u gornjoj polovini evropske liste, ali da ovu grupu lekova više nego mi troše pojedine zemlje EU. Za ostale grupe lekova ne može da se napravi paralela jer ne rade sve zemlje evidenciju po broju definisanih dnevnih doza leka potrošenih na dan za 1.000 stanovnika.
Uzimanje više razlicitih lekova istovremeno povecava rizik od uzajamnih reakcija ovih preparata.
"Cim se uzima pet ili više lekova, to se može okvalifikovati kao polifarmacija", kaže profesor Jankovic.
"Sa svakim dodatnim lekom raste rizik, ali to se može izbeci pažljivim odabirom lekova i uskladivanjem doza. Uvek postoji mogucnost da je neki lek nepotrebno propisan, tako da je redovna revizija terapije veoma korisna. Na svu srecu, u skoro svim gradovima Srbije u bolnicama ima bar po jedan specijalista klinicke farmakologije, koji može prekontrolisati propisanu terapiju i ukazati na eventualne opasnosti ili greške lekarima koji su terapiju propisali".