Jelena Isinbajeva i Feliks Sančez obeležili su veče na Olimpijskom stadionu u Londonu. Oboje su u suzama napustili borilišta, ali iz različitih razloga...
Jedna sa tužnim, druga sa srećnim krajem.
Jelena Isinbajeva i Feliks Sančez obeležili su ovo kišno veče na prepunom stadionu, željnom nezaboravne atletike. Isinbajeva nije uspela, Sančez jeste.
Čuvena ruska atletičarka, vlasnica nebrojenih svetskih rekorda u skoku s motkom, posle zlatnih medalja osvojenih u Atini 2004. i Pekingu 2008. godine, po prilično jakoj kiši, 30-godišnja Isinbajeva nije uspela ponovo da bude najbolja. Pripala joj je bronza na možda i poslednjim Igrama u karijeri.
S druge strane, sa suzama i emocijama koje nije mogao da kontroliše, 34-godišnji Sančez iz Dominikanske Republike, popeo se na pobedničko postolje posle trijumfa na 400 metara s preponama. To je bio najdirljiviji trenutak večeri, jer je olimpijski šampion iz Atine u prethodnih osam godina imao toliko povreda i pehova, da je ovaj oproštaj sa zlatom oko vrata zaista uspeh za divljenje.
Isinbajeva je ove sezone ostvarila 13 centimetara bolji rezultat od svih njenih konkurentkinja i nije pobedila!? Zimus je preskočila 5,01, a ove večeri tri puta rušila motku postavljenu na 4,75... To je visina sa kojom se Jelena zagrevala pre nego što je 2009. godine napravila pauzu i prestala da se bavi atletikom.
Ni kriva ni dužna, Amerikanka Dženifer Sur postala je olimpijska šampionka sa preskočenih 4,75, koliko je uspela da preskoči i Kubanka Jarislej Silva, s tim da je Surova to uradila iz manje pokušaja pa je u šoku proslavila uspeh sa svojim suprugom i trenerom.
Jelena Isinbajeva postavila je 17 svetskih rekorda na otvorenom i 13 u zatvorenom, ali je samo jednom preskočila granicu od pet metara od povlačenja iz atletike 2009. godine. Uradila je to u februaru, doduše u dvorani u Stokholmu (5,01).
Za utehu joj ostaje to što je njen rezultat 5,06 iz Ciriha 2009. godine i dalje misaona imenica za sve ostale konkurentkinje. Avaj...
Sančez, dvostruki olimpijski i dvostruki svetski šampion (2001, 2003) bio je neprikosnoven na 400 metara s preponama do Atine 2004. godine i od tada se više borio s povredama nego s rivalima. U Osaki 2007. godine dokopao se zlata, a onda napravio neverovatan "kambek".
Feliks je trku istrčao za 47 sekundi i 63 sekunde.
Srebrna medalja pripala je Amerikancu Majklu Tinsliju (47,91), a bronza Havijeru Kulsonu iz Portorika (48,10).
Mladi atletičar Grenade Kirani Džejms nagovestio je da bi ubrzo mogao da ugrozi rekord čuvenog Majkla Džonsona. Džejms je osvojio zlato u trci na 400 metara, oduvavši konkurenciju, a sa 20 godina zabeležio je vreme od 43,94.
To je novi nacionalni rekord Grenade i deveto vreme u istoriji. Takođe, Džejms je doneo maloj Grenadi prvu olimpijsku medalju u istoriji zemlje.
Srebrna medalja pripala je Luguelinu Santosu iz Dominikanske Republike (44.94), a bronza Lalondu Gordonu iz Trinidada i Tobaga (44.52).
Do daljeg, ostaće da važi rekord koji je Džonson postavio u Sevilji 1999. godine - 43,18.
Ruska atletičarka Julija Zaripova osvojila je zlatnu medalju u disciplini 3.000 metara stiplčez na Olimpijskim igrama u Londonu.
Zaripova je stazu pretrčala za devet minuta, šest sekundi i 72 stotinke, što je njeno najbolje vreme u karijeri. Srebrna medalja pripala je Habibi Gribi iz Tunisa (9.08.37), a bronza Sofiji Asefi iz Etiopije (9.09.84).
Atletičarka Belorusije Nadežda Astapčuk osvojila je zlatnu medalju u bacanju kugle na Olimpijskim igrama u Londonu.
Do zlatne medalje došla hicem od 21 metar i 36 centimetara. Srebrna medalja pripala je Valeriji Adams sa Novog Zelanda (20,70), a bronza Evgeniji Kolodko iz Rusije (20.48).
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)