10 najvećih američkih knjiga svih vremena: Književni klasici koji su promenili svet, a broj 1 će vas iznenaditi

"Veliki američki roman" je mitološki ideal oko kog se kritičari decenijama raspravljaju, a pisci zbog njega gube san. Donosimo vam definitivnu rangiranu listu remek-dela koja su redefinisala književnost. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: PeopleImages/Shutterstock

"Veliki američki roman" je svojevrsni mitološki koncept, ideal oko kog se kritičari i dalje raspravljaju, a koji nekolicina ambicioznih (ili zabludelih?) pisaca i dalje pokušava da dosegne.

Ipak, postoje neki konsenzusom prihvaćeni kandidati - knjige koje sažimaju ključne aspekte američkog iskustva i koje su izvršile ogroman uticaj na književnost ove zemlje. Podjednako je zabluda i sam prilično zastrašujući zadatak rangiranja ovih remek-dela, ali evo nas.

Naslovi u nastavku obuhvataju niz stilova i okruženja: od reke MisisiPI do "Posude za prašinu" (Dust Bowl), od vila iz "Doba džeza" do nasilja na "Starom zapadu". Međutim, svi su oni esencijalni na svoj način - titanski doprinosi umetnosti koja traje, piše Collider.

10. Beloved (Voljena)

"Osloboditi se bila je jedna stvar; preuzeti vlasništvo nad tim oslobođenim sobom bila je sasvim druga."

"Voljena" ("Beloved") se hvata u koštac sa jednim od najmračnijih poglavlja američke istorije. Smešten u period nakon Građanskog rata, roman prati Set, nekada porobljenu ženu čiji dom proganja duh ćerke koju je ubila kako bi je spasila od povratka u ropstvo. Kada se pojavi misteriozna mlada žena koja sebe naziva Voljena, potisnuta trauma izbija na površinu na razarajući način.

Toni Morison ovde spaja istorijski realizam sa natprirodnim elementima, koristeći duhove kao simbole sećanja koja su isuviše bolna da bi se potisnula. Proganjanje postaje jednako doslovno koliko i simbolično, prelažući iz intimnih emotivnih trenutaka u šira istorijska promišljanja, čineći knjigu i ličnom i političkom. Nije ni čudo što je Morisonovoj ovaj roman doneo Pulicerovu nagradu. Čak i danas, knjiga pogađa snažno i nastavlja da se suočava sa izazovima i zabranama u mnogim američkim školskim okruzima.

9. A Farewell to Arms (Zbogom oružje)

"Svet slomi svakoga."

Moglo bi se navesti nekoliko Hemingvejevih romana za ovu listu, iako je možda najzaokruženiji među njima "Zbogom oružje" ("A Farewell to Arms"). Smešten u vreme Prvog svetskog rata, fokusira se na američkog vozača saniteta Frederika Henrija i njegovu romansu sa britanskom medicinskom sestrom Katerin Barkli. Njihov odnos se razvija u pozadini vojnog sloma i neprekidnog nasilja.

Jedan od najvećih antiratnih romana ikada napisanih, zasnovan u velikoj meri na Hemingvejevom sopstvenom ratnom iskustvu, ogoljuje romantične predstave o herojstvu u korist emotivne iskrenosti. Ovde je rat haotičan, ravnodušan, nemilosrdan, nepredvidiv i neizbežan. Ljubav Frederika i Katerin pruža krhko utočište, ali ne može u potpunosti izbeći razaranje koje ih okružuje. Stil proze je minimalistički, objektivan i ogoljen, uglavnom sagrađen od kratkih, neukrašenih rečenica.

8. The Corrections (Korekcije)

"Svi mi živimo sa posledicama svojih izbora."

Ova knjiga je izazvala pravu senzaciju po objavljivanju, pri čemu su je pojedini kritičari odmah proglasili jednim od najboljih romana 21. veka. "Korekcije" ("The Corrections") Džonatana Franzena je živopisan portret porodice Lambert. Ostareli roditelji Alfred i Enid pokušavaju da okupe svoje troje odrasle dece na poslednjem zajedničkom Božiću, ali decenije ogorčenosti i nerešenih konflikata postepeno izbijaju na površinu.

Franzen kombinuje oštru društvenu opservaciju sa izuzetnim psihološkim uvidom. Svaki član porodice Lambert je trodimenzionalan, sa slojevitom pozadinskom pričom i suprotstavljenim motivacijama. Kroz njih, knjiga slika moćnu sliku porodične dinamike i generacijskih jazova. Često duhovite, ali nikada površne, Korekcije ozbiljno shvataju emocije svojih likova, zalazeći duboko u njihove ambicije, neuspehe, ljubavna razočaranja i dugotrajne rane iz detinjstva.

7. Invisible Man (Nevidljivi čovek)

"Ja sam nevidljiv, jednostavno zato što ljudi odbijaju da me vide."

"Nevidljivi čovek" ("Invisible Man") Ralfa Elisona (ne treba ga mešati sa naučno-fantastičnom pričom H. Dž. Velsa) istraživanje je rase i individualnosti. Njegov neimenovani narator pripoveda o svom nesvakidašnjem putovanju kroz američko društvo - krećući se od segregisanog Juga do Harlema - dok iznova otkriva da ljudi odbijaju da ga vide kao potpuno ljudsko biće. Umesto toga, oni mu neprestano nameću svoja očekivanja, predrasude i političke agende.

Uzput, priča oscilira između realizma, nadrealizma i satire, balansirajući društvenu kritiku i studiju lika. Postaje i izuzetno filozofska, komentarišući mnoge različite ideologije, od marksizma i crnačkog nacionalizma do rada Bukera T. Vašingtona. "Nevidljivi čovek" je osvojio Nacionalnu književnu nagradu (National Book Award), a zanimljivo je da je Barak Obama izjavio kako mu je ova knjiga služila kao model za strukturu njegovih memoara "Snovi moga oca".

6. The Sound and the Fury (Buka i bes)

"Kedi je mirisala na drveće."

Hronika propadanja nekada ponosne porodice Kompson iz Misisipija, remek-delo Vilijama Foknera "Buka i bes" ("The Sound and the Fury"), odvija se kroz četiri radikalno različite perspektive, od kojih svaka otkriva drugi aspekt porodičnog sloma. Korišćenje toka svesti, pomeranje hronologije i fragmentisane tačke gledišta u ovoj knjizi bili su revolucionarni i promenili su mogućnosti prozne umetnosti. Posebno je čuven po svojoj zahtevnosti uvodni deo koji narira Bendži Kompson, osoba sa intelektualnim poteškoćama, što predstavlja jedno od najsmelijih dostignuća u književnosti.

Knjiga je izazovna od početka do kraja, svakako nije štivo za plažu, ali bogato nagrađuje one koji joj ostanu dosledni. To je mračan, ali maestralan južnjački gotski roman (Southern Gothic), sa mnogo toga da kaže o modernitetu i tradiciji, nihilizmu, pa čak i religiji - poznato je da mnoge njene scene odražavaju ili preokreću priče o Isusu. Mnogima je sve ovo delovalo isuviše mračno davne 1929. godine, ali je u narednim decenijama "Buka i bes" polako sazrevala u čist klasik.

5. The Catcher in the Rye (Lovac u žitu)

"Nikada nikome ništa ne pričajte."

Najveći omladinski (YA) roman svih vremena, "Lovac u žitu" (T"he Catcher in the Rye"), uranja nas u živopisan, nestabilan um 16-godišnjeg Holdena Kolfilda. Nakon izbacivanja iz internata, on nekoliko usamljenih dana luta Nujorkom, boreći se da pronađe smisao u svetu koji sve više odbacuje kao "lažan". Holdenovu rastuću emotivnu krizu doživljavamo iznutra, zbog čega čak i sasvim obični susreti nose iznenađujuću težinu.

Upečatljiv glas ovog lika transformisao je američku književnost. Ciničan, ranjiv, duhovit, protivrečan i emotivno ogoljen, Holden deluje stvarno i iznenađujuće blisko čak i 75 godina kasnije. Njegova priča čini kvintesenciju priče o odrastanju, kao i moćnu studiju o gubitku i mentalnom zdravlju. Holdenova tuga zbog smrti mlađeg brata Alija tiho oblikuje gotovo svaki aspekt njegovog ponašanja. Njegova gruba spoljašnjost krije duboku tugu i mehanhologiju, zbog čega rezonuje sa milionima čitalaca.

 4. The Grapes of Wrath (Plodovi greha)

"Gde god postoji borba da gladni ljudi jedu, ja ću biti tamo."

Karakterističan roman za Veliku depresiju. Primorana da napusti svoju farmu u Oklahomi usled suše i ekonomskih nevolja, porodica Džoad se pridružuje hiljadama drugih migranata koji putuju na zapad ka Kaliforniji u potrazi za poslom i boljim životom. Umesto toga, nailaze na eksploataciju, siromaštvo, predrasude i društvo koje nije spremno da pruži dostojanstvo onima kojima je najpotrebnije.

Pričajući njihovu priču, Stajnbek u "Plodovima gneva" ("The Grapes of Wrath") kombinuje intimnu porodičnu dramu sa širokim društvenim komentarom, pretvarajući Džoadove u predstavnike bezbrojnih Amerikanaca raseljenih usled potresa te ere. Međutim, on ih nikada ne svodi na karikature ili puke simbole, već ih prikazuje sa izuzetnom empatijom. Isto tako, iako je knjiga iskrena i nikada ne ublažava teške trenutke borbe svojih likova, ona sadrži i semena nade. Otpornost porodice Džoad je inspirišuća, uprkos svim izgledima.

3. The Great Gatsby (Veliki Getsbi) 

"I tako plovimo dalje, kao čamci protiv struje..."

Ako su "Plodovi gneva simbol" Depresije, onda je "Veliki Getsbi" ("The Great Gatsby") sačuvano "Ludo doba dvadesetih" u ćilibaru. Pripovedan od strane promišljenog Nika Karaveja, roman prati misterioznog milionera Džeja Getsbija, čije raskošne žurke prikrivaju sveobuhvatnu želju da se ponovo spoji sa svojom prvom ljubavlju, Dejzi Bjukenan. Njegovo neprekidno nastojanje da dostigne nemoguć ideal postaje moćna metafora za ambiciju, ponovno izumijevanje sebe i Američki san.

Uprkos tome što broji manje od 200 stranica, Veliki Getsbi je prepun mudrosti i sjajnih misli, poput: "Postoje samo progonjeni, oni koji progone, zauzeti i umorni". Da ne spominjemo da je njegova simbolika - od zelenog svetla do očiju doktora T. Dž. Eklberga, postala trajno urezana u pop kulturu.

2. Blood Meridian (Krvavi meridijan)

"Rat je oduvek bio ovde."

Definišući projekat Kormaka Makartija. Labavo inspirisan istorijskim događajima, "Krvavi meridijan" ("Blood Meridian") prati Dečaka, odbeglog tinejdžera koji se pridružuje zloglasnoj Glantonovoj bandi dok lutaju američko-meksičkim pograničjem sredinom 19. veka. Tamo čine nezamisliva dela brutalnosti jurivši zaradu kroz lov na skalpove. Banda uključuje i sudiju Holdena, jednog od najvećih negativaca u književnosti 20. veka.

Holden je briljantan, harizmatičan, fizički dominantan i intelektualno zagonetan, sklon da drži improvizovane filozofske govore koji su podjednako proganjajući koliko i prosvetljujući. Krvavi meridijan se spušta u najmračnije dubine vesterna, predstavljajući američku granicu kao pejzaž mitskog nasilja, mesto gde je civilizacija tanka poput paučine. Ovde svet nudi malo zaštite od najrazornijih ljudskih nagona. Da bi podvukao poruku, Makarti priča priču kroz grandioznu, gotovo biblijsku prozu.

1. The Adventures of Huckleberry Finn (Avanture Hektlberi Fina)

"Dobro, onda, idem u pakao".

"Avanture Hektlberi Fina" ("The Adventures of Huckleberry Finn") naširoko se smatraju kamenom temeljcem američke književnosti, referentnom tačkom za sve što je došlo posle. Bežeći od svog oca zlostavljača, mladi Hak Fin se pridružuje odbeglom robu Džimu na putovanju niz reku Misisipi. Njihove zajedničke avanture dotiču se protivrečnosti u samom srcu američkog društva. Posebno je dirljiv čin etičke hrabrosti Hakova odluka da pomogne Džimu, uprkos ubeđenju da to društvo osuđuje.

Osim tema, Mark Tven je ovde napravio revoluciju u američkoj prozi svojom upotrebom narodnog govora (vernakulara). Umesto formalnih književnih konvencija, on dozvoljava Hakovom upečatljivom glasu da vodi čitavu naraciju, dajući čitaocu direktan pristup osećanjima ovog lika. Takav pristup daje knjizi autentičnost i bliskost koja je uticala na generacije pisaca. Danas se njen uticaj čini neiscrpnim, jer autori i dalje crpe nadahnuće i preoblikuju ideje i zaplete iz ovog romana, piše Collider.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

Bonus video:

This browser does not support the video element.

Ana Ostojić Kuzmanović promocija knjige Srce iza belog mantila Izvor: Mondo/Stefan Stojanović/Marina Cvetković