Srbija je u samom evropskom vrhu po potrošnji antibiotika u medicini i lečenju ljudi, što jeste veliki problem ali mnogo veći, kojeg nismo ni svesni, jeste unošenje tog leka putem hrane, jer se oni mogu naći u mesu, mleku, medu.
Bivši nacelnik veterinarske inspekcije Miroslav Stojšic kaže da najveci problem predstavlja upotreba antibiotika u stocnoj hrani, a oni se stavljaju u hranu da bi stoka bolje napredovala i da se životinje ne razboljevaju.
Nekada su antibiotici, podseca on, mogli da se koriste samo u lecenju životinja, nakon toga zna se period karence kada meso ili mleko lecene životinje ne sme da se koristi. Danas je situacija potpuno drugacija.
"Sada da im bude lakše i sigurnije oni male doze antibiotika stavljaju u stocnu hranu i ti antibiotici se deponuju u mesu i bakterije postaju otporne na njih. Potrošaci koji unose takvo meso, unose i antibiotike", pojašnjava on.
Stojšic naglašava da nas to može dovesti u situaciju da antibiotici ne deluju kod banalnih infekcija, te da danas imamo mnogo primera da ljudi umiru od sepse.
"Dešava se da kravama koje imaju upalu vimena daju antibiotike, ne poštuje se karenca vec se mleko stavlja u promet te kod potrošaca koji su alergicni na antibiotike može doci do smrti", pojašnjava on.
Sistem kontrole, nastavlja on, mora biti bolji, te se ne može ostaviti sve savesti farmera i velikih proizvodaca mesa, mleka koji rade po HACCP sistemu.
Takode, uvoz jaja, piletine, svinjetinu, govedine, kako kaže, mora biti strogo kontrolisan i da nije dovoljno da je izvoznik iz EU i ima uveden HACCP.
Opasno je, nastavlja on, i što nije uredeno kako i gde zakopati uginulu stoku, pa se dešava da farmeri to cine na farmama, te tokom raspadanja sve ide u podzemne vode koje mnogi na farmama koriste.
Iz Uprave za veterinu kažu da su zloupotrebe antibiotika moguce kod uzgajivaca stoke, ali i povrtara koji gaje povrce, te da korištenje takve hrane može dovesti do antimikrobne rezistencije na antibiotike kod ljudi.
Kažu da sprovodeci propise iz Zakona o bezbednosti hrane, Zakona o veterinarstvu i Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima u kontinuitetu prate promet i primenu lekova kod životinja.
"Tim aktivnostima se preventivno deluje i kotroliše sistem bezbednosti hrane koja se stavlja na tržište", naglašavaju u Upravi.
Na nedavno održanoj konferenciji u Amsterdamu na kojoj su se okupili ministri zdravlja i poljoprivrede ukazano je da svake godine u Evropi oko 25.000 ljudi umre zbog bakterijskih infekcija, jer su bakterije postale otporne na antibiotike.
Sa konferencije je poruceno da je neophodan jedinstven stav u rešavanju problema koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.
MONDO aplikacija ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!
Ministarstvo zdravlja Srbije je pre dve godine pokrenulo kampanju za racionalnu upotrebu antibiotika i najavilo izradu Strategije i akcionih planova o antimikrobnoj rezistenciji (AMR).
Clan Posebne radne grupe za racionalnu upotrebu antibiotika profesor Vesela Radonjic kaže da ukoliko se nešto ne promeni, procene su da ce u svetu 2050. godine biti 10 miliona smrtnih slucajeva samo zbog otpornosti bakterija na antibiotike.
Ona je apelovala na pacijente da budu odgovorni, da antibiotike koje im propiše lekar piju dovoljno dugo, da ne prekidaju terapiju, da piju u dovoljnoj dozi i da ih ne koriste na svoju ruku.
"Neracionalnom upotrebom antibiotika se smatra ako ga neko koristi bez preporuke lekara, ako ga lekar propisuje kada nije indikovana njegova upotreba", naglasila je ona i dodala da osim pacijenata i lekara važno je i da farmaceuti ne izdaju antibiotike bez lekarskog recepta.
Vec sada, kako kaže, postoji opasnost da se razvije otpornost bakterija i na lekove poslednje linije, koji se cuvaju kao rezerva za teške infekcije.
"Postoji opasnost da tu poslednju liniju za lecenje ozbiljnih infekcija možemo da ugrozimo. To je alarmantno upozorenje na koje upozorava svetska javnost", zakljucila je Radonjic.