Epideliolozi upozoravaju da što je više nevakcinisane dece, to je rizik od epidemije veći, ali broj nevakcinisane dece u odnosu na prošlu godinu je ipak zabrinjavajuće mali.
U Beogradu je u prvih šest meseci ove godine MMR vakcinu primilo svega 26,46 odsto mališana od 12 do 15 meseci, a epidemiolog Zoran Radovanovic kaže da je "situacija zabrinjavajuca i da se mora reagovati".
Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje od 20.768 mališana, koji su planirani za vakcinaciju ove godine, zaštitu od malih boginja, rubeola i zauški (MMR) je primilo 5.496 mališana.
Ukoliko bude nastavljeno takvom dinamikom to znaci da ce do kraja godine biti vakcinisamo oko 50 odsto mališana, što je pad u odnosu na prošlu godinu za oko 15 odsto.
Procitajte: pale prve kazne, bice ih još
Da bi se sacuvao kolektivni imunitet, podsecaju epidemiolozi, potrebno je da vakcinu primi 95 odsto mališana. Pojedinacno male boginje mogu da se jave, ali ako je dobar obuhvat vakcinacijom bolest ne može da se širi.
Radovanovic upozorava da je situacija u kojoj se Beograd, ali i Srbija nalazi, što se tice vakcinacije MMR vakcinom kao "gradenje lomace", što je više nevakcinisane dece rizik od epidemije je veci.
"To je kao gradenje lomace, treba samo da padne varnica i da se požar razbukti, odnosno da se epidemija raširi. To ne mora da se desi ni ove jeseni, ni na prolece, može za dve, tri godine ali sa malim obuhvatom vakcinisane dece raste verovatnoca da dode do epidemije", rekao je Radovanovic za Tanjug.
Procitajte: Kakve su kazne za roditelje koji ne vakcinišu dete
On je podsetio da nije u pitanju samo jedna bolest, vec tri - male boginje, rubeole, zauške, te da je neosnovano sejan strah medu roditeljima o navodnoj povezanosti MMR vakcine i autizma.
Vecina roditelja, dodaje, danas ceka da dete "malo ojaca, da progovori" pa tek onda daju MMR vakcinu, a i pedijatri ih u tome uglavnom podržavaju.
Medutim, doktor kaže da nije slucajno što je predvideno da se vakcina daje izmedu 12. i 15. meseca, jer je tada imuni odgovor najbolji, a vecina pedijatara male boginje ne doživljavaju kao realnu opasnost, jer ih u praksi nisu videlui - nisu imali obolelu decu.
"Skloniji su da relaksirano pristupe propisima i da odlože vakcinaciju ili cak dešava se da podrže roditelje koji su u nedoumici", kaže Radovanovic.
Slucaj Rumunije govori sasvim suprotno. U epidemiji malih boginja obolelo je 4.880 ljudi, a umrlo 23 dece.
Procitajte: Da li ce se vratiti zaboravljene zarazne bolesti?
Radovanovic pojašnjava da u nerazvijenim zemljama od malih boginja umre svaki 16 zaraženi, a u razvijenim zemljama jedan na nekoliko hiljada.
"Medutim, nije u pitanju samo umiranje. Svako hiljadito dete dobije zapaljenje mozga i to vrlo cesto ostavi trajne posledice. Svako dvadeseto dobije zapaljenje pluca završi u bolnici, što je trauma i za dete i za roditelja", naglasio je on.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut obuhvat vakcinacijom posebno je opao za MMR vakcinu, te je prošle godine tu vakcinu u Srbiji primilo 81 odsto mališana, dok je u Beogradu svega 65, 2 odsto.