Zbog ogromnog broja turista koji u Srbiji borave neprijavljeni, resorno ministarstvo pokrenulo je projekat e-turist.
Trecina turista koji provode odmor u Srbiji nisu prijavljeni, borave cesto u nelegalnom smeštaju, u privatnim stanovima, kucama, vikendicama, a za koje vlasnici tih "hotela" ne placaju porez niti na bilo koji nacin evidentiraju svoje goste.
Zbog neprijavljivanja gostiju i znacajne svote novca koju zbog toga država gubi, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajic kaže da je resorno ministarstvo pokrenulo projekat elektronske prijave turista i paušalnog oporezivanja onih koji izdaju "stan na dan", a kako bi se rešio ovaj problem.
"Iako je teško govoriti u preciznim brojkama, sigurno 30 odsto turista borave u Srbiji neprijavljeni i ne možemo da ih evidentiramo. Ne može turisticka inspekcija da ulazi u stanove, kao ni bilo koja druga inspekcija bez policijskog naloga, a policija opet ne može bez sudskog rešenja. Prema tome, to je jedan zacarani krug", kaže Ljajic za Tanjug.
Zbog toga što ovi turisti nisu zvanicnom prijavom "pokriveni" u nelegalnom smeštaju, a MUP nema podatke, što je inace praksa u svetu kada je rec o kretanju i zadržavanju stranaca u zemlji, nije moguce imati ni pravu sliku o dužini boravka gostiju u turistickim centrima u Srbiji.
"Radimo na projektu e-turist, pokušavamo da uvedemo elektronsku prijavu i odjavu turista, prijavu boravišne takse kako bismo u svakom trenutku znali tacan broj turista i kako bismo imali precizne podatke o njihovom broju", navodi ministar.
Prema podacima Republickog zavoda za statistiku, u 2017. godini je u Srbiji boravilo ukupno 3.085.866 turista, od cega je domacih bilo 1.588.693, stranih 1.497.173, odnosno stranci su cinili 49 odsto ukupnog broja gostiju.
Ostvareno je više od 8,3 miliona nocenja, od cega je 38 odsto bilo gostiju iz inostranstva, a samo u januaru ove godine je povecan devizni priliv od turizma za 21 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Medutim, kaže Ljajic, zbog toga što se ne prijavljuju svi gosti, stvarni broj turista je znacajno veci.
"Realni rezultati turistickog prometa su znacajno veci od onih koje mi saopštavamo, jer imamo ogromnu sivu zonu koju pokušavamo da smanjimo projektom e-turist i projektom paušalnog oporezivanja fizickih lica koja pružaju smeštaj", navodi Ljajic.
Paradoksalano je, ocenjuje, da u Novom Sadu ima svega 215 kategorisanih privatnih ležajeva, u Beogradu 2.500, a da broj turista u Srbiji prelazi cifru od tri miliona.
"Moramo da motivišemo sve one koji izdaju smeštaj strancima, da im damo podsticaj da paušalni porez koji ce placati bude za njih dovoljno stimulativan, odnosno, da ne bude visok, kako bi imali interes da prijave turiste i da budu u legalnim tokovima", kaže Ljajic i dodaje da je to važno i zbog sigurnosnih izazova.
Na pitanje da li postoji bezbednosni rizik s obzirom na to da država nema evidenciju ko su stranci koji se prijavljuju u neregistrovane stanove, Ljajic kaže da je jedan od "glavnih aduta Srbije" u privlacenju stranih turista stabilnost i sigurnost koju stranci osecaju u Srbiji. Kaže da do sada nije bilo zabeleženih incidenata i naznaka da oni koji su boravili u nekim od nelegalnih "hostela" predstavljaju bezbednosni rizik po gradane i državu.
Ljajic zakljucuje da je ova turisticka sezona pocela pozitivno i da ocekuje da se nadmaši prošla godina, kako po broju turista, tako i po visini sredstava koje ce država ostvariti od turizma.
Kao ilustraciju dobrog pocetka sezone kaže da je u prva tri meseca ove godine podeljeno 32.000 vaucera za odmor u Srbiji što je, napominje, 30 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.