O tome i o obeležavanju 75. godišnjice stradanja stanovnika naselja Zrin, koje su, kako se tvrdi, tokom Drugog svetskog rata spalili partizani, razgovarano je danas na sednici biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine u Sisku.

Skupom je predsedavao zagrebačju nadbiskup Josip Bozanić koji je rekao da je ponosan onim što čini sisačka crkva, piše portal "Jutarnjeg lista".

Odajući priznanje sisačkom biskupu Košiću, inače u javnosti poznatom po svojim desničarskim istupima, Bozanić je rekao da se neki događaji, posebno u Sisku, ne smeju zaboraviti, jer zaborav stvara mogućnost njihovog ponavljanja.

"Tako i spomen na tragediju Zrina treba oživeti, jer je važan ne samo za ovaj kraj nego i opštu hrvatsku istoriju", rekao je Bozanić i dodao:

"I spomenik blaženom Stepincu, koji će se ovde postaviti je znak istorije crkve i hrvatskog naroda i tako je postao simbol prepoznavanja hrvatskog i katoličkog identiteta".

Kardinal Stepinac, koji se tokom rata tek sporadično i mlako suprotstavljao ustaškom poglavniku Anti Paveliću, jedna je od glavnih tačaka spora između Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.

Dok Katolička crkva u Hrvatskoj čeka da Vatikan kanonizuje Stepinca, SPC se tome žestoko protivi, a do saglasja nije došlo ni nakon više zasedanja mešovite komisije dveju crkava koja je formirana na inicijativu pape Franje.

Hrvati protiv pape: Biskupi u ofanzivi za Stepinca

Po ulasku Nemaca u Zagreb 1941.godine Stepinac je podržao osnivanje NDH.

Iako je Katolička crkva uverena očekuje da će papa Franja sam odlučiti o kanonizaciji Stepinca, to se do danas nije dogodilo. Uprkos tome, međutim, Hrvati ga slave kao da je već proglašen svetim.

Hrvatski sabor je 14. februara 1992. doneo deklaraciju o osudi političkog procesa i presude Stepincu, po kojoj je on navodno bio nepravedno osuđen na montiranom procesu, a optužbe da je trovan nikad nisu dokazane.

Papa Jovan Pavle II proglasio je Stepinca blaženim u Mariji Bistrici 3. oktobra 1998, a pomen na njega - Stepinčevo, pada 10. februara.