U Srbiji je dokazano prisustvo virusa gripa A(H1N1) i on je u sastavu vakcine koju su domovi zdravlja nabavili za zaštitu građana tokom ove sezone, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
U kliničkoj slici obolele dominirali su visoka temperatura i kašalj, odnosno simptomi karakteristični za ovo oboljenje.
Ističući da se na teritoriji Republike Srbije još beleži niska aktivnost virusa gripa, kao i u većini zemalja evropskog regiona, stručnjaci "Batuta" su upozorili da "ulazimo u period epidemijskog javljanja gripa, čemu doprinosi duži boravak u zatvorenom prostoru i skorašnji početak školske godine".
Zbog toga je, kako je navedeno, "neophodno primenjivati mere prevencije: redukovanje kontakta sa obolelima i osobama sumnjivim na oboljenje, održavanje lične higijene, na prvom mestu higijene ruku i disajnih puteva, često provetravanje prostorija".
Kao osnovnu meru prevencije stručnjaci preporučuju vakcinaciju protiv gripa i podsećaju da je vakcina dostupna u domovima zdravlja u zemlji. Pored tipa A (H1N1), vakcina sadrži i tipove A(H3N2) i B virusa gripa.
Sezonska trovalentna vakcina se preporučuje osobama koje pripadaju visokorizičnim grupama, odnosno osobama sa hroničnim poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, kao i metaboličkim poremećajima (uključujući, pre svega, šećernu bolest), poremećajima rada bubrega, osobama sa oslabljenim imunitetom.
Vakcinacijom je potrebno obuhvatiti osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost.
"Sezonska vakcina se preporučuje svakoj osobi starijoj od šest meseci, posebno trudnicama i gojaznim osobama, koje su identifikovane kao nove grupe rizika za oboljevanje, osobama starijim od 65 godina i licima zaposlenim u javnim službama koje su u riziku", navedeno je u saopštenju Instituta.
Vreme neophodno za sticanje imuniteta je od dve do tri nedelje nakon davanja vakcine. Vakcina ne pruža stoprocentnu zaštitu, ali je potrebno napomenuti da se kod vakcinisanih u slučaju oboljevanja razvija blaža klinička slika i da se redukuju moguće teže komplikacije.
Kod kategorija stanovništva koje su u povećanom riziku, bolest može imati za posledicu i smrtni ishod zbog sekundarno nastalih komplikacija.
Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, do sada je utrošeno 80 odsto planirane količine vakcine protiv gripa za sezonu 2013/2014.