Društvenim mrežama se povela polemika oko ovog predavanja i sadržaja teksta za osmi razred.

U lekciji o hrvatskom jeziku iz udžbenika "Hrvatska krijesnica", kaže se da su u vreme Kraljevine tadašnji jezikoslovci težili da poistovete srpski i hrvatski jezik. Međutim, uz to je i "objašnjeno“ da je vlast "nametala srpske riječi i nazivlja."

U okviru lekcije navedeno je i da se tokom NDH, "vodila briga o čistoći i pravilnoj javnoj upotrebi hrvatskog jezika i pravopisa", te da su "uklanjane iz hrvatskog jezika nepotrebne reči stranog porekla, posebno srbizmi, a stvarane su nove reči."

Kritika nije pošteđena ni posleratna Jugoslavija. U lekciji je navedeno da je, iako su načelno jezici i pisma bili ravnopravni, "u SFRJ jačala politika unitarizma, a upravo je jezik postao sredstvo provođenja te politike."

Iz nadežnog ministarstva su za "Espreso" rekli da je u pitanju nastava na daljinu za pripadnike nacionalnih manjina i da su bili u pitanju časovi na kojima se izučava istorija hrvatskog jezika.

Ovo je njihovo saopštenje: 

"Proverili smo navode i reč je o nastavi na daljinu za pripadnike nacionalnih manjina. Radi se o časovima na kojima se izučava istorija hrvatskoga jezika. Čas Hrvatski jezik i književnost na kome u 18. minutu (kao i u udžbeniku koji obrađuje tu lekciju prikazuje se slajd ), a u kome se ne govori o NDH već o razvoju hrvatskog jezika u 20. veku, koji se deli na 5 razdoblja. TakoĐe, kao i u nekim drugim istorijskim periodima razvoja jezika kod drugih naroda i u istoriji Hrvatske postoji razdoblje NDH kao istorijska činjenica koja se ne veliča već pominje u odredjenom istorijskom kontekstu. U odobrenom programu i udžbeniku se navodi da postoji III istorijsko razdoblje koje traje od 1941 do 1945. u vreme postojanja NDH.

U skladu sa tom nastavnom jedinicom u udžbeniku za Hrvatski jezik za 8. razred postoji sadržaj koji je u upotrebi i odobren od strane Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (Nastavna jedinica: Povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljeću).