• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Čekamo da proradi: Zašto su univerziteti iz Srbije loše plasirani u svetu

 Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek

Izašla je ovogodišnja Šangajkska lista i srpski univerizeti se nisu proslavili rangom. Zašto je na listi samo jedan univerzitet, i to ne visoko, odgovor daju nadležni ali i najcitiraniji srpski naučnik, profesor Stojan Radenović.

 šangajska lista razlozi finansiranje nauke sekretar popović beogradski univerziteta Izvor: Mondo/Goran Sivači

"Bolje pozicioniranje univerziteta iz Srbije na Šangajskoj listi može se očekivati tek za par godina, jer će tada biti vidljivi rezultati izmene finansiranja nauke", kaže državni sekretar ministarstva prosvete prof. Vladimir Popović, koji smatra da je važno što je Univerzitet u Beogradu zadržao poziciju među 500 najboljih.

Popović je za Tanjug naveo da se u ovogodišnjem rangiranju univerziteta na Šangajskoj listi zapravo vidi rad univerziteta u prethodnih nekoliko godina.

Možda će vas zanimati

"Mi smo promenili zakonski okvir u nauci, osnovali Fond za nauku, uveli kompetitivnost kod izbora projekata, prekinuli uravnilovku, ali je potrebno vreme da bi se sve to videlo", rekao je Popović.

NE MOŽE BOLJE

"Pozicija Univerziteta u Beogradu zadržana je na Šangajskoj listi uprkos relativno nepovoljnim uslovima za razvoj naučnoistraživačke delatnosti u prethodnoj godini", saopštio je danas Univerzitet u Beogradu na svom sajtu povodom nove liste.

Navodi da Šangajska lista nije "trka na kratke staze" i da je u rangiranju sve oštrija konkurencija, da danas među 500 svetskih univerziteta, čak 81 su kineski univerziteti. U rangiranju u 2012. godini bilo ih je samo 42.

"Svi univerziteti u istočnoj i centralnoj Evropi doživljavaju konstantan pad. U ovom, našem delu Evrope, Ljubljanski univerzitet ima najlošiju poziciju poslednjih 15 godina, jer je vrlo blizu 600 mesta", kaže Popović.

Napominje da je finansiranje nauke izmenjeno, ali da je potrebno u narednom periodu izmeniti model finansiranja visokog obrazovanja koji takođe utiče na pozicioniranje univerziteta na Šangajskoj listi.

"Mora se raditi izmena finansiranja visokog obrazovanja kako bi se zadržali najcitiraniji istraživači. Mi nemamo bodove u ovoj godini, a nismo imali ni u prošloj, na istraživačima koji spadaju u kategoriju najcitiranijih u svetu", naveo je Popović.

Napominje da nemamo dovoljno bodova ni u kategoriji alumnista, kao ni najprestižnijih naučnih nagrada, a to nosi 30 odsto vrednovanja.

"Značajan prostor za poboljšanje postoji u društveno-humanističkim naukama, gde smo samo u jednoj oblasti - psihologiji, od njih ukupno 14, među najboljima, dok je na primer Univerzitet u Ljubljani u čak osam među najboljim", naveo je državni sekretar.

Univerzitet se ove godine plasirao na poziciju između 401. i 500. mestai tako zadržao prošlogodišnju poziciju.

Za razliku od Beogradskog, Univerzitet u Novom Sadu više nije među 1.000 najbolje rangiranih univerziteta u svetu a prošle godine bio je između 901. i 1000 mesta.

Na listi nema ni univerziteta iz Niša i Kragujevca, koji su se ranije plasirali na sektorske Šangajske liste.

"NE MOŽE I CITIRANOST I LETOVANJE"

Najcitiraniji naučni istraživač iz Srbije (u oblasti matematike), profesor Stojan Radenović, smatra da ima nešto i do samih istraživača, a ne samo do finansija (bar u nekim oblastima).

"Očekujem da ovi mlađi, ako urade malo više. Uspeh bi bio veći da krenu neki fizičari, biolozi, profesori sa drugih fakulteta da zapinju više i da što više publikuju, da se približe toj visokoj citiranosti. To je moguće, međutim, treba mnogo odricanja. Ja tako radim iz mladosti, već 55 godina ima kako samo radim tu matematiku, i onda sam lako mogao da uradim. A ako se prave pauze, provode letovanja i zimovanja, onda čim napravite pauzu - prestignu vas drugi", kaže on

Profesro Radenović ističe da u svetu ima desetak miliona istraživača i oko 2,5 miliona časopisa iz svih oblasti, tako da se ne sme da se kasni jer drugi istraživači onda urade i objave pre i da sa nestrpljenjem očekuje 15. septembar i listu "100 najcitiranijih" na kojoj očekuje da ponovo bude.

(MONDO/Tanjug)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

PROČITAJTE I OVO

Komentari 14

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Draga

Paralelizam situacija: vidimo šta su nepotizam i guranje u prvi plan dece glumaca i lekara (pri čemu je to jedina njihova "vrednost") učinili u domaćoj kinematografiji, odnosno zdravstvu (srozani su) i onda možemo izvući zaključak kakvo je stanje i na fakultetima, pošto su nepotizam i porodični pedigre jedini uslov za odabir profesorskog kadra. Negativna selekcija učinila je svoje!

Chancellor Palpatine

Svi se sprdaju sa privatnim fakultetima a drzavni ista prica samo moras da se raspitas za cene

62

Nisu Univerziteti već veletrgovine

special image