NIJE ISTO NA VRAČARU I NA BANOVOM BRDU! Električar otkrio kako da uštedimo na RAČUNIMA, ali i šta da radimo sa bojlerom

Od početka 2023. godine električna energija poskupela je za 10 odsto, što je poskupljenje manje od 300 dinara za prosečno domaćinstvo. Građanima će novi uvećani računi stići na naplatu u februaru, a kako bi uštedeli, stručnjaci savetuju da redovno servisiraju sve velike potrošače u domaćinstvu.

Bojler, mašina za sušenje, TA peć

Kada su u pitanju potrošači koji troše najviše struje u domaćinstvu, Petrović navodi da su među top tri uređaja bojleri, mašine za sušenje veša i termoakumulacione peći u slučaju kojih potrošači obično misle da je krivac grejač za potrošnju, ali problem je u izolaciji TA peći.

"Kada je izolacija TA peći loša, grejač zagreje uveče, ali kaljeve cigle unutra se vrlo brzo ohlade jer nema šta da ih štiti. To je isto kao kuća bez fasade i izolacije. Dakle nije problem grejač, već izolacija i ona je razlog zašto peći treba mnogo vremena da se zagreje", navodi stručnjak.

Koji bojler se najviše isplati?

Kako Petrović objašnjava, potrošnja bojlera u vezi je sa više faktora kao što su grejač, kvalitet vode, izolacija, a važna je i starost bojlera.

"Najtoplije bih preporučio i znam da su najisplativiji protočni bojleri jer troše najmanje struje iako su sa svojih 24 kilovata 12 puta jači od običnih bojlera koji imaju 2 kilovata.. U Srbiji misle da su protočni bojleri mali kuhinjski bojleri, ali to su nisko ili visoko montažni bojleri kapaciteta 5,7 ili 10 litara. S druge strane, protočni bojleri, kako samo ime kaže, nemaju sud za skladištenje vode, odnosno imaju, ali je malog kapaciteta, a grejač im radi od momenta kada podignemo ručicu slavine. Radi onoliko dugo koliko je nama potrebno, tj. ako nam je potrebna vrela voda, on uključi 24 kilovata. Uključuje onoliko koliko mu zadamo, dok momentom gašenja vode prestaje sa radom", kaže naš sagovornik i dodaje da protočni bojler u proseku radi svega sat vremena dnevno.

On ističe i da postoje velike razlike po pitanju kvaliteta bojlera, te da nije svejedno da li se odlučujemo za skuplji ili jeftiniji uređaj.

"Ukoliko kupite kvalitetan bojler, njegova izolacija će i posle deset godina biti dobra, menjamo samo grejače, ali ako kupite neki lošiji i jeftiniji, posle pet godina je potrebna zamena. Ljudi misle da su završili priču jer su dobili garanciju od 10 godina na prohromski kazan, ali nije u tome stvar, već u hlađenju do koga brzo dolazi, pa se bojler konstantno pali i gasi, a računi za struju budu onda bože sačuvaj", kaže naš sagovornik.

Nije ista voda na Vračaru i na Banovom brdu

Petrović navodi i da životni vek grejača nije uvek isti, već da se grejači menjaju zavisno od kvaliteta vode koja nije iste tvrdoće npr. na Vračaru i na Banovom brdu.

"Iz prakse znam da ako je voda tvrda i puna kamenca, očekivano vreme zamene grejača je od godinu do godinu i po dana. Kompletan Beograd je u ozbiljnom problemu što se tiče tvrdoće vode, konkretno u Ulici kraljice Marije sam imao par slučajeva i na Banovom brdu, da je voda jako tvrda. Generalno, voda u gradu je loša u pogledu tvrdoće, puna je kamenca, a čini mi se da kvalitet nije isti u svim delovima grada. Imao sam priliku u to da se uverim na terenu", ističe ovaj iskusni električar i savetuje da bojler nikada ne držimo na maksimumu, već na pola stepena niže od maksimuma.

Da li da držimo uvek upaljen bojler ili da ga gasimo?

Osim što bojler ne bi trebalo držati upaljen na maksimumu, stručnjak kaže i da ga treba gasiti u slučaju da ima stari grejač, nije čišćen i nije dobra izolacija. U suprotnom, kod novih bojlera i dobre izolacije, slobodno ga držite upaljenog sve vreme.

(Mondo)