Na današnji dan pre 85 godine, 7. jula 1941, u malom selu Bela Crkva kod Krupnja, ispaljeni su hici koji su označili početak oružanog otpora u Srbiji tokom Drugog svetskog rata. Ovaj događaj decenijama se proslavljao kao Dan ustanka naroda Srbije i bio je jedan od najvažnijih državnih praznika u zemlji, sve do njegovog ukidanja 2001. godine.
Na Ivanjdan, tokom tradicionalnog seoskog vašara u Beloj Crkvi, okupilo se nekoliko stotina meštana. U kasnim popodnevnim satima, oko 17 časova, pred narod je izašla grupa od petnaestak partizana iz Rađevačke čete Valjevskog odreda. Predvodili su ih komandant Miša Pantić, poznati valjevski lekar, i politički komesar Žikica Jovanović Španac, iskusni borac iz Španskog građanskog rata.
Pod starom lipom ispred lokalne kafane, partizani su održali vatrene antifašističke govore, pozivajući narod na oružanu borbu protiv okupatora. Kako beleže svedočanstva, mnogi mladići sa vašara tog dana su se pridružili Rađevačkoj četi.
Nakon što su partizani napustili selo, na mesto događaja stigla je žandarmerijska patrola, narednik Bogdan Lončar i kaplar Milenko Braković. Njihov zadatak bio je da rasteraju okupljeni narod i zavedu red, upozoravajući ih na opasnost od prisustva "naoružanih komunista".
Student Vladan Bojanić obavestio je partizane o grubom nastupu žandarma, nakon čega su se Žikica Jovanović Španac i Miša Pantić vratili s namerom da ih naoružaju. Došlo je do kratkog i fatalnog susreta. Žandarmi su pokušali da potegnu oružje, ali je Žikica Jovanović bio brži. Iz neposredne blizine, hicima iz pištolja, smrtno je ranio obojicu žandarma, čime je simbolično označen početak oružanog ustanka i antifašističke borbe naroda Srbije.
Zanimljivo je da je čak i nemačka Krajskomandantura u Šapcu izvestila o ovom događaju, napominjući da su žandarmi ubijeni, a da je "čitavo stanovništvo to primilo sa simpatijama".
Posle oslobođenja Jugoslavije, Narodna skupština Srbije je 1945. godine donela odluku kojom je akcija Rađevačke čete proglašena za Dan ustanka naroda Srbije. Zgrada kafane pred kojom je počeo ustanak pretvorena je u muzej, a 1971. godine otvoren je i monumentalni spomen-kompleks "Simbolika u kamenu", delo arhitekte Bogdana Bogdanovića. Na ovaj dan dodeljivala se i prestižna "Sedmojulska nagrada", nekada najviše državno priznanje za dostignuća u različitim sferama društva.
Nakon petooktobarskih promena, praznovanje 7. jula kao državnog praznika ukinuto je odlukom Vlade Zorana Đinđića 2001. godine.
BONUS VIDEO:
