Da bi se u potpunosti uklonile kasetne bombe na teritoriji Srbije potrebno je 15 miliona evra, a ta sredstva za sada nije moguće izdvojiti, izjavio je direktor Centra za razminiranje Petar Mihajlović.
"Kasetna municija se nalazi na površini od oko 13 miliona kvadratnih metara, a za razminiranje tog prostora potrebno je oko 15 miliona evra i ta sredstva Srbija u ovom trenutku nema i ne može izdvojiti iz svog budžeta", kazao je Mihajlović za RTS.
Do sada su međunarodne donacije za te namene iznosile 25 miliona dolara, a kako je Mihajlović kazao, zastoj u daljem davanju sredstava koja bi se upotrebila za čišćenje kasetne municije usledio je zbog toga što Srbija nije potpisala Konvenicju o zabrani kasetne municije.
Kako prenosi RTS, u Oslu je održana treća konferencija država članica koje su potpisale Konvenciju i gde su predstavnici iz više od 100 zemalja sumirali rezultate u uništavanju kasetne municije.
Tom konvencijom zabranjuje se upotreba, proizvodnja, skladištenje i prenos kasetne municije, a državama nalaže obaveza da se očiste ugrozena područja, pruži podrška zrtvama i unište tragovi oružja od koga stradaju civili.
Pre dva dana na Kopaoniku je, u blizini Pančićevog vrha, poginuo jedan radnik koji je radio na razminiranju terena.
U blizini tog mesta slična nesreća dogodila se 1. avgusta ove godine kada su nastradala dva podoficira vojske Srbije.
Na delu Kopaonika i dalje postoje površine na kojima ima kasetnih bombi zaostalih iz NATO bombardovanja 1999. godine.
(Tanjug)
Do sada su međunarodne donacije za te namene iznosile 25 miliona dolara, a kako je Mihajlović kazao, zastoj u daljem davanju sredstava koja bi se upotrebila za čišćenje kasetne municije usledio je zbog toga što Srbija nije potpisala Konvenicju o zabrani kasetne municije.
Kako prenosi RTS, u Oslu je održana treća konferencija država članica koje su potpisale Konvenciju i gde su predstavnici iz više od 100 zemalja sumirali rezultate u uništavanju kasetne municije.
Tom konvencijom zabranjuje se upotreba, proizvodnja, skladištenje i prenos kasetne municije, a državama nalaže obaveza da se očiste ugrozena područja, pruži podrška zrtvama i unište tragovi oružja od koga stradaju civili.
Pre dva dana na Kopaoniku je, u blizini Pančićevog vrha, poginuo jedan radnik koji je radio na razminiranju terena.
U blizini tog mesta slična nesreća dogodila se 1. avgusta ove godine kada su nastradala dva podoficira vojske Srbije.
Na delu Kopaonika i dalje postoje površine na kojima ima kasetnih bombi zaostalih iz NATO bombardovanja 1999. godine.
(Tanjug)
