Dokumentovane nepravilnosti , prema ocjeni stručnjaka, ugrožavaju ovo svetsko dobro od neprocenjivog značaja.

Stručnjaci upozoravaju da je u rekonstrukciji uočeno niz nedostataka koji se moraju otkloniti - od nepotpune dokumentacije, neprijavljivanja radova nadležnim institucijama, neograđenog gradilišta, do nepravilnog uklanjanja postojećih fuga, upotrebe neodgovarajuće sedre.

"U protokolu se navodi da mora da se upotrebljava sedra iz višegradske banje, koja je bila upotrebljavanja i prilikom izradnje mosta. Međutim, na gradilištu je zatečena sedra iz Bugojna", rekla je za Radio-televiziju Republike Srpske Milijana Okilj iz Republičkog (BiH) zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasleđa.

Ona je dodala da je iz opštine Višegrad dobila informaciju da su radovi nastavljeni, iako je prošle godine donesen zaključak da se radovi ne mogu nastaviti dok se ne otklone sve nepravilnosti.

Među nedostacima uočeno je i nabacivanje kamena, čime je smanjen protok vode između lukova, a član Nadzornog odbora za rekonstrukciju mosta 1991. godine Vinko Droca kađže da je to veoma opasno.

"Pitanje šta će se desiti i koliko će most 'trpeti' ukoliko se desi poplava kao što je bila 2010. godine, kada je protok vode bio oko 4.300 metara kubnih u sekundi", kaže Droca.

Most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu i "glavni junak" čuvene knjige Ive Andrića, na listi je Svetske baštine Unesko od 2007. godine.