Grupa stranaka MOST, najveće je iznenađenje aktuelnih parlamentarnih izbora u Hvrvatskoj. Ako se održi trend iskazan u prvim anketama, bez MOST-a nema vlade pošto su koalicije dojuče vladajuće SDP i opozicione HDZ izjednačene po broju glasova.

"Mi ćemo hladne glave sačekati službene rezultate pa ćemo pričati što ćemo činiti. Naša podrška, ukoliko je budemo davali, bit će uvjetovana našim programom i uvjetima. Ti se uvjeti odnose na reforme javne uprave, racionalizaciju javnog sektora,monetarnu reformu i reformu pravosuđa. Mi danas imamo Hrvatsku koja nije država do kraja, mi moramo izvršiti rekonstituciju države i društva. HDZ i SDP imaju iste programe, nismo nikome bliži, za nas je to bliža stranka. Ako ovako ostane bit će panike u oba tabora", kazao je Ivan Lovrinović iu MOST-a za HRT.

1/0
Vidi galeriju
undefined hdz pobeda

Prema prvim izlaznim anketama koalicija Hrvatska raste (SDP, HNS, Hrvatski laburisti, HSU, A-HSS i Zagorska stranke) koju predvodi SDP dosadašnjeg premijera Zorana Milanovića izjednačena je sa koalicijom koju predvodi vodeća opoziciona stranka HDZ (HSS, HSP dr. Ante Starčević, BUZ, HSLS, HRAST, HDS i ZDS).

Iznenađenje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj: Veliki broj glasova za MOST
Ilustracija MONDO/Podaci Index.hr Live streaming 

Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i dalje se beleži veliki odziv - do 16:30 glasalo je 46,57 odsto birača, odnosno više od milion i po građana, podaci su Državne izborne komisije.

Odziv je za sada nadmašio onaj sa prethodnih parlamentarinih izbora 2011. godine, kada se u istom terminu izjasnilo 46,06 odsto glasačkog tela.

Najveći odziv je u prvoj izbornoj jedinici, u kojoj je glasalo 51,62 odsto građana, dok je u svim drugim jedinicama odziv niži od 50 procenata, prenose hrvatski mediji.

Najmanji je odziv u petoj izbornoj jedinici u koju spadaju Vukovar, Vinkovci, Ilok, Slavonski Brod... , a po županijama najveći broj glasača je u Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najmanji u Brodsko-posavskoj.

Od gradova, najveći odaziv zabeležen je u Varaždinu, slede Karlovac, Čakovec, Zagreb i Velika Gorica.

Birališta su bila otvorena od 7.00 do 19.00, a prve nezvanične rezultate Državna izborna komisija objavila je oko 22.00, i to na osnovu oko 15 odsto obrađenih glasova. Prve izlazne ankete tri nacionalne televizije bile su po zatvaranju birališta u 19.00, i tada je SDP bio izjednaćčen sa HDZ.

Pravo glasa na osmim parlamentarnim izborima od samostalnosti ima oko 3,8 miliona birača, koji mogu da glasaju na oko 7.000 biračkih mesta u zemlji i u inostranstvu, gde je glasanje počelo u subotu.

U inostranstvu, u 48 država, za izbore se registrovalo oko 36.000 hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, najviše u BiH (21.600) i Nemačkoj (5.900). 

Za praćenje izbora registrovano je oko 13.350 posmatrača.

Za ulazak u parlament bori se 166 lista, na kojima je više od 2.300 kandidata. Među listama je 161 stranačka i pet nezavisnih. Bira se 151 poslanik u Saboru na mandat od četiri godine.

Uz liste, birači mogu da zaokruže i svog kandidata sa liste za koju su glasali, što je novina na izborima. Kandidat koji osvoji više od deset odsto glasova birača ima prednost za ulazak u parlament bez obzira na to koji je na listi.

Građani odlučuju o tome hoće li vladu ponovo sastaviti koalicija na čelu sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) premijera Zorana Milanovića ili će, posle četiri godine vlasti levog centra, zemlja krenuti udesno predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Tomislava Karamarka.

Ankete pokazuju da vlada neće biti moguća bez postizbornih koalicija. Za sastavljanje vlade potrebno je 76 glasova poslanika u parlamentu, a vodeće koalicije okupljene oko SDP i HDZ, prema anketama, mogle bi da osvoje po 60 mandata.