• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ako već ŠTEDITE zašto i ne INVESTIRATE? Kakve su Srbi štediše (ANKETA)

 Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek
Izvor mondo.rs

Srbi prosečno "na stranu" mesečno odvoje tek nekih četrdesetak evra, i to eventualno oroče u banci na kratak rok. A investiranje - "prava" štednja koja donosi novac a ne brani ga samo od inflacije - još je veoma stran pojam.

Srbima smatraju štednju veoma važnom, prilično su zadovoljni sa četrdesetak evra mesečno koliko prosečno odvoje na štedni račun u banku mesečno s mizernom kamatom, ali se investiranja u hartije od vrednosti ili neki drugi vid osiguranja za crne dane i dalje veoma plaše, moglo bi se zaključiti na osnovu istraživanja koje je u septembru mesecu sprovela austrijska kuća Imas internešenel za potrebe Erste grupe.

A štednja u Srbiji raste, pokazuju podaci Narodne banke Srbije, čak i u dinarima. Te dve činjenice najbolje pokazuju da se ekonomska situacija stabilizuje. Životni standard polako raste ali raste i poverenje građana u banke i finansijski sistem, nešto što je bilo do temelja razoreno u devedesetim godinama prošlog veka.

Možda će vas zanimati

Samo u proteklih godinu dana dinarska štednja je povećana gotovo za trećinu, i krajem oktobra je iznosila 75 milijardi dinara (oko 638 miliona evra). To je više nego četiri puta više nego što je bio iznos štednje u domaćoj valuti pre sedam godina, kada je počeo intenzivan rast, istakla je NBS povodom 31. oktobra  -Svetskog dana štednje.

Iz srpske centralne banke ističu da je to znak poverenja u domaću valutu, odnosno samu NBS kojoj je posao da je štiti. Poverenje je svakako u usponu, ali još smo daleko od toga da se dinaru veruje više nego evru, koji je kao srpska "rezervna" (a zapravo prva valuta) zamenio čuvenu dojčmarku.

Izvor: Ilustracija MONDO

NBS ODLIČNO "RADI POSAO"

Stabilan rast štednje tokom poslednjih godina svakako se može, u velikom delu, pripisati odličnom poslu koji je na monternoj stabilnosti uradila NBS: Inflacija, ta rak-rana koja s kojoj su se borile generacije štediša od kraja osamdesetih godina prošlog veka, sa nekadašnjih dvocifrenih nivoa spuštena je na nizak i stabilan nivo još tokom 2013. godine, od kada se održava u proseku oko dva odsto godišnje. Sam dinar je danas na sličnom nivou na kojem je bio u avgustu 2012. godine, a da je pritom NBS uvećala devizne rezerve na najviši nivo od kada se meri.

Podatke NBS nezavisno potvrđuje i istraživanje Austrijanaca, u kom je Imes utvrdio da su čuvene srpske" slamarice" sve praznije a štedni računi sve puniji.

"Nije to još kao u Austriji, gde postoji tradicija štedionica dve stotine godina i gde je štedna knjižica svojevrsna svetinja koju poseduje tri četvrtine stanovnštva, ali je evidentno da se smanjio iznos novca koji se čuva van banaka. Taj iznos je sada pao na 23 odsto a ne tako davno je bio većinski", kaže Ansgar Lonev iz Imesa.

BUDITE RACIONALNI, ŠTEDITE U DINARIMA...

Depoziti građana u bankama u devizama su 10,6 milijardi evra, znači petnaest puta veći nego u domaćoj valuti. Ne samo to, nego se godišnje poveća jednako koliko iznosi i celokupan iznos štednje u "domaćem znaku".

Ali, i to će se vremenom promeniti, prosto jer je racionalnije štedeti u dinarima. Iz NBS su i povodom ove Nedelje štednje javnosti isporučili analizu isplativosti dinarske štednje.

Brojke su jasne. Štediša koji je u poslednjih godinu dana štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara dobio oko 2.700 dinara (ili oko 23 evra) više u odnosu na štedišu koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio oko 845 evra, odnosno protivvrednost navedenog iznosa od 100.000 dinara.

I tokom prethodnih sedam godina kod oročavanja depozita, recimo, na dve godine dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim periodima.

Ali, kako god da štedite, u dinarima ili evrima, vi zapravo parama u banci, i to samo ako su oročene, samo uspevate da ostanete "na istom". Davno je prošlo vreme kada se na štednim kamatama zarađivalo, pa se sa nekadašnjih sedam, osama ili čak jedanaest odsto godišnje, kamatna stopa srozala na gotovo simboličnih manje od dva dva odsto, koliko je u srpskim bankama sada na oročenje na godinu dana (uz porez od 15 odsto). A inflacija u Evrozoni je prošle godine bila 1,57 odsto.

Ukoli želite stvarno da "štedite", odnosno da kasnije imate više para nego što imate sada, potrebno je ipak uraditi nešto drugo a ne skloniti pare "u stranu".

...ILI BUDITE JOŠ PAMETNIJI - INVESTIRAJTE

"Iako u anketi jedna trećina Srba ima pozitivno mišljenje o investiranju, veoma loše mišljenje imaju o riziku, pa je otud ovde i ulaganje u hartije od vrednosti manje", kaže o srpskom sentimentu za štednju Loner.

A KAKO ŠTEDE DRUGI

U zemljama srednje i istočne Evrope najviše štede Austrijanci - 259 evra mesečno, pa Slovenci (111€) i Česi (105€). Slede Hrvati (63€), Mađari (65€), Rumuni (57€). Slabu investicionu kulturu imaju i Hrvati gde tek 43 odsto koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a devet posto u stambenu štednju. Investicioni fondovi, deonice i obveznice izbor su za pet posto građana, a svega četiri odsto Hrvata ulaže u nekretnine.

Istraživanje Imesa pokazuje da je prosečna Srbin "alergičan" na rizik. Ako već ne daje pare na oročenje, u Srbiji je građaninu najveći domet "investiranja" - polisa životnog osiguranja. Nju ima oko 13 odsto, pokazalo je istraživanje, u privatne penzijske fondove pare je dalo 5 odsto a u investicione fondove tek 2 odsto građana.

"Blizu polovine građana i dalje misli da je investicione proizvode teško razumeti, a 12 odsto njih smatra da su oni 'samo za avanturiste'. Zbog toga bi se 77 odsto ljudi i kada bi investirali opredelili za ulaganja s najmanjim rizikom", rekao je Loner.

A čak i na mršavom srpskom tržištu moguće je zaraditi na hartijama od vrednosti, ako se ulaže na duži rok.

Investicioni fondovi u Srbiji imali su u prethodnih nekoliko godina prinose i do petnaest, šesnaest odsto, ali i padove u minus od nekoliko procenata. U proseku, na rok od pet godina, zarada je svakako veća od one koju nude banke a rizik nije toliko veći.

Svakako, tu i dalje važi pravilo - ukoliko imate do 10.000 evra "viška", odaberite neki inveticioni fond, gde će vaše pare sa tuđima ulagati profesionalci. Ukoliko želite da investirate više od toga, nađite sebi brokera i s njim odaberite u šta ćete ulagati.

Naravno, i taj "višak", kaže praksa razvijenog sveta, znači stvarno višak - odnosno da ste već ispunili prethodne uslove za bezbednu starost: pod "broj jedan" da imate životno osiguranje, i pod "broj dva" - da uplaćujete redovno u privatan penzijski fond.

Anketa

Šta radite za "viškom novca"?

  • Nemam "viška", sve potrošim

    38.87% (96)

  • Držim u banci, a vista

    23.48% (58)

  • Čuvam kod kuće

    13.77% (34)

  • Oročio sam

    7.69% (19)

  • Plaćam životno osiguranje

    5.67% (14)

  • Uplaćujem privatnu penziju

    5.26% (13)

  • Investirao sam na berzi

    5.26% (13)

Šta radite za "viškom novca"?

Rezultati

PROČITAJTE I OVO

Komentari 10

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

D

Slamarica je zakon.

Upisi Ime

Zivotno osigranje ? To je ono kada te privuku kamatom visom od bancine a kada dobijes, kao ja posle 15 godina, novac nazad, vidis da si dobio manje nego sto je zbir uplata ! Jednom su me prevarili, za ovaj zivot mi je dovoljno, svima sikter !

Brajan Bulaga

Ко бре штеди? Од чега?

special image