Registar u kome će biti svi koji šalju ili primaju novac iz inostranstva, će biti aktivan od 15. juna, a do 15. aprila banke treba da pripreme tehničke uslove za formiranje registra.

Naime, banke, ali i ostale finansijske institucije do 15. juna moraju da dostave Narodnoj banci Srbije popis svojih klijenata koji šalju ili primaju novac iz inostranstva.

Ime svakoga ko šalje novac iz Srbije i svakoga kome novac stiže naći će se u jedinstvenom registru korisnika novčane doznake. Cilj je, kako u NBS kažu, da se spreče finansijske zloupotrebe, pišu "Novosti".

Uvođenje registra predviđeno je izmenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje su usvojene u decembru 2019. godine.

Mada se u medijima potencira da će se na tom spisku, koji će voditi NBS a čiji podaci neće biti javno dostupni, naći se uglavnom ljudi iz naše dijaspore koji novac šalju familiji u Srbiju, to će dati uvida i u finansijski kanal koji je dosad korišćen i za male lične poslovne transakcije (IT poslovi, frilenseri, trgovina...), koje su za poreznike prolazile ispod radara.

Što se tiče doznaka "gastarbajtera", tokom prošle godine građani Srbije su iz inostranstva primili više od 2,5 milijardi evra na ime penzija, socijalnih primanja, radničkih doznaka, kao i pomoći i poklona iz inostranstva.

Osim transakcija preko računa u bankama, novac ličnim plaćanjem u Srbiji stiže i iz nje odlazi preko pojedinih platnih institucija u kojima se ne otvaraju računi.

Ovu uslugu u međunarodnom platnom prometu pružaju banke, Pošte Srbije, Western Union, MoneyGram, RIA Money Transfer...