• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

NE PADAJTE NA PREVARE U PRODAVNICAMA HRANE: Šta znači organsko a šta domaće, i zašto je jedno dvostruko skuplje?

Autor Aleksandra Vasić

Uprkos tome što je višestruko skuplja, organska hrana u Srbiji sve više se uzgaja, sve je popularnija i njen izvoz u druge zemlje porastao je tokom prošle godine više nego ikada.

 organska hrana u srbiji Izvor: Kurir/Zorana Jevtić

Srpski organski proizvodi sve više se izvoze, pokazuju podaci. Najpopualrniji proizvod koji izvozimo je  malina koja se najviše izvozi u Nemačku, otkrivaju cifre Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje.

Proizvodi dobijeni po organskim metodama su dosta skuplji u odnosu na komercijalne proizvode, ali potražnja raste i na tezgama u našoj zemlji. 

"Naši organski proizvodi su cenjeni i ostvaruju 200 odsto veće cene od hrane koja nije uzgajana na ovaj način. U nekim slučajevima, to ide i do 300 odsto više nego kod istih takvih konvencionalnih proizvoda. U Srbiji je potražnja veća od onoga što uspemo da uzgojimo, jer je svest kupaca i potražnja za ovim proizvodima sve veća. Naše površine pod organskom proizvodnjom i dalje su jako male i ne iznose ni čitav procenat, dok 99 odsto proizvodnje izvozimo", kažu iz Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica za MONDO. 

Možda će vas zanimati

Organska proizvodnja posetepeno se razvija i zbog toga su površine u Srbiji još uvek male.

"Ne može ništa preko noći, naročito ako se zna da period konverzije traje i do tri godine. Uzgoj je težak i naporan, jer se koristi samo voda i zemlja, bez pomoći hemije. Osim toga, organski prinosi su manji u odnosu na konvencionalne. Prosto, nema pomoći 400 vrsta aditiva i koliko proizvoda zbog bolesti ili vremenskih nepogoda propadne. Zbog toga, i ovi sadašnji rezultati su odlični za Srbiju", kaže Marina Matić, proizvođač organske maline. 

NIJE ISTO ŠTO I DOMAĆA HRANA

Najveći ograničavajući faktor za razvoj domaćeg tržišta je neznanje, jer kada kupac vidi da piše organsko, nema puno informacija šta to tačno znači. Prema rečima predstavnika Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica,  organska hrana podrazumeva isključivo organski odgajenu i sertifikovanu hranu i proizvod.

"To znači da je svaki deo procesa zakonski definisan, da se proizvođač nalazi u sistemu kontrole i da je dobio dozvolu od Ministartsva poljoprivrede. Kod hrane koja se samo tako nazva organska ili domaća, nemate nikakvu potvrdu niti dokaz da je to zaista tako", kažu iz Nacionalnog udruženja.

Osim toga, kupac treba da proveri i da li je sertifikat validan, s obzirom na to da je potrebno da se obnavlja svake godine.

"Ako je to upakovani proizvod, na njemu stoji nacionalni logo, znači da je to deklarisano. To važi kako za uvozne, tako i za domaće organske proizvode koji se prodaju u marketima. Veliki trgovinski lanci su počeli da izdvajaju delove svojih prodavnica samo za organske proizvode, što je olakšica. Kod označavanja organske hrane, skreće se pažnja da se moraju poštovati propisi o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, tako da svi obavezni elementi moraju biti na proizvodu. U  istom vidnom polju treba da stoji kod kontrolne organizacije", kažu naši sagovornici. 

BIĆE VIŠE LABORATORIJSKIH ANALIZA

Potencijal za organsku proizvodnju u Srbiji veliki, ali mora da se radi na udruživanju proizvođača, još uvek najveći deo njih radi samostalno.

"U ovoj proizvodnji sve mora da se radi strogo kontrolisano. Država daje podsticaje, ali se mora raditi na edukaciji i promociji organskih proizvoda iz Srbije. Ocekujemo da do kraja godina bude usvojen novi zakon, kojim će se mnogo toga olakšati. Između ostalog, on predviđa  grupnu proizvodnju , izmenu procedura oko serifikovane proizvodnje, više laboratorijskih analiza i mnogo stroziji sistem kontrole", kažu iz Nacionalne organizacije za MONDO. 

MALI PROIZVOĐAČI VOĆA

Proizvođači organske hrane mogu dobiti subvencije za trošak sertifikacije do 500.000 dinara u vidu refundiranja sredstava, a u planu je da se u narednom periodu ta subvencija poveća na million dinara, rekao je nedavno  šef Odseka za deklarisanje hrane, šeme kvaliteta i organsku proizvodnju Branislav Raketić. Takođe, rečeno je da resorno ministarstvo planira da podrži i male proizvođače, a posebno one koji se bave proizvodnjom voća i imaju male posede.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Pročitajte još

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Antiprotivna

Jel mozete istraziti zasto je skocila cena banana i to bas kada je poceo post...kao i svake godine?!

V

Moji roditelji proizvode organsku hranu. Basta je povrsine oko 6 ari. Nikada nike koriscena hemija, cak i deda i baba kada su je radili, nisu koristili hemiju. Basta se nalazi na brdu, izolovana je, jer pored nje niko drugi ne obradjuje zemlju. Zaliva se izvorskom vodom iz planine. A od djubriva se koristi stajsko djubrivo i to od koza, otac ih drzi, pa na svake 2 do 3 godine djubri zemljiste. Za nas imamo i previse hrane, nije bas kao sto pise ovde da se ne moze naci dosta plodova.

special image