Zbog manjka radnika bi uskoro trebalo da se olakša proces doseljavanja i zapošljavanja stranaca  u Nemačkoj. U pitanju su milioni radnika koji nedostaju, a mogli bi da se pronađu u Srbiji i komšiluku. 

"Treba da dođe svako ko može da radi", tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa poslaničke grupe Liberala u nemačkom parlamentu.

"Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Velt. "Mora da bude obrnuto. Danas deviza mora da glasi: svako ko može da živi od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad", prenosi Dojče Vele.

Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dve stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima. Još važnije izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje naprosto ne mogu da nađu dovoljno radne snage u Nemačkoj.

Traže se ugostitelji

Slike haosa i gužvi na nemačkim aerodromima, i na hiljade otkazanih letova na početku sezone letovanja, naterale su Vladu da interveniše i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam hiljada zaposlenih.Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo da se regrutuje ispomoćna period od najviše tri meseca.

"Pobrinućemo se za to da ne bude dampinga plata i da zaposleni budu dobro smešteni“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Još nije utihnuo vapaj iz avio-saobraćaja, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana. Novi nemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano "zapadnobalkansko pravilo“, doneto u jeku izbegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Potrebni majstori, vožači, lekari

Potražnja nemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz Srbije i komšiluka. Prema ranijem istraživanju Dojče Vele, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 evra kako bi im doveli samo jednog negovatelja.

Kako piše nedeljnik Cajt, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Nemcima letovanja.

"U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 miliona radnih mesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet odsto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plata i poboljšanjem uslova rada, iako su ti koraci ispravni. Manjak će biti još mnogo veći, i neće se ograničiti na pojedine branše. U uslužnim delatnostima je samo najvidljiviji, jer je ovde korona ostavila najveće posledice“, dodaje se u tekstu.

(MONDO)