Slušaj vest

Kako da upravljamo ličnim finansijama, na koji način planiramo štednju i dinamiku ulaganja, kako da se nosimo sa rizicima i šta da radimo u nepredviđenim situacijama? Ovo su samo neke od tema koje je u MONDO podkastu "Keš ekspert" voditeljka, pevačica i glumica Jelena Gavrilović otvorila u razgovoru sa Radetom Rakočevićem, iz kompanije Wealth Management konsultant, Senzal capital doo.

Šta je finansijska pismenost?

Ako je "obična" pismennost sposobnost čitanja, pisanja i izražavanja kroz slova i tekstove, finansijska podrazumeva sposobnost upravljanja novcem. Morate poznavati neke osnove, pre svega osnove finansijskog planiranja, upravljanja novcem, ličnim budžetima, kontrolom troškova. Tek onda dolazimo do štednje i investiranja.

Dovoljno prihoda koji se ostvaruje mimo posla (rada), tzv. pasivni prihod, predstavlja finansijsku slobodu koja omogućava da možete da imate kvalitetan i ispunjen život. Upravo ideja tog investiranja jeste da se pronađe način koji postoji već vekovima, da novac radi za vas.

Pare treba uposliti, one koje stoje na računu u slamarici predstavljaju gubitak, ne doprinose nikome. U poslednje 4 godine zvanična inflacija u Srbiji je bila oko 40 posto. Zvaničan podatak kaže da je 15 miliardi evra štednja u bankama, uzmite da je još najmenje toliko novca držano po kućama. To znači da je 30 miliardi novca u poslednje 4 godine izgubilo 40 posto svoje vrednosti, isparilo je više od 10 miliardi evra.

Šta je finansijsko planiranje?

Planiranje znači određivanje nekih ciljeva i daljih koraka, kako će to stvariti te ciljeve. Odnosi se na definisanje finansijskih ciljeva svakog pojedinca, zatim kontrola prihoda i rashoda, formiranje ličnog budžeta svakog pojedinca, određivanje profila investitora, određivanje vremenskog horizonta u kom ste spremni da investirate. I tek kad se to definiše, prema tome određujemo koliko će se novca uložiti u štednju, koliko u nekretnine, akcije, fondove, kriptovalute i onda pratimo kako sve to ide.

rade_rakočević_keš_ekspert_ (16).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Osnovna ideja finansijskoj planiranja i investiranja, mora da bude zaštita. Ljudi smatraju da je investiranje rizik, a upravo sam sada objasnio kako je zapravo veći rizik ukoliko se ne investira.

Kako se pravi budžet sa (ne)stabilnim primanjima?

Najjednostavnija eksel tabela. Imate tu stavke koje treba da popunite i važi u bilo kojoj fazi života. To je faktički formiranje tog ličnog budžeta. Bilans stanja je da svaki pojedinac za sebe napiše sa čim raspolože. Primera radi, imate neku nekretninu, upišete kolika bi bila njena vrednost na tržištu ili ukoliko imate neku gotovinu, štednju, osiguranje... upišete koliko vredi to. Potom imate koliko je investirano u akcije, fondove kriptovalute, u zlato, slike. Sve te stavke možete da popunite u eksel tabeli.

Drugi deo jednačine tog bilansa su obaveze, da li imate kredite, kratkoročne, stambene, kako god imate neke pozajmice. I onda vi dobijete faktički kao rezultat kakva je slika što se tiče tog bilansa stanja.

rade_rakočević_keš_ekspert_ (15).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Sledeća stavka su prihodi i rashodi. Najteži deo svima nama je da odredimo koliki su nam mesečni troškovi. Postoji mnogo sitnih troškova za koje i ne znate. Kada uradite tu analizu, možete da to da proširite i na celu godinu i tada vidite da li postoji razlika.

Šta je pravilo 50-30-20?

Postoje različita pravila za planiranje budžeta, jedno od njih je "50-30-20". Polazi se od toga da 50 posto imovine ide na pokrivanje osnovnih potreba (hrana, prevoz, život itd.), 30 posto se koristi za putovanja i zabavu, a 20 posto za štednju.

Kod nas je to generacijski ostalo, da prvo plaćamo sve troškove, a onda ako ostane investiramo. Zamislite da se to okrene? Objasniću na primeru prosečne porodice koja ima 2.000 ili 3.000 evra mesečna primanja. Odmah ćemo da izdvojimo 200-300 evra za investiranje, a ostalo da probamo da uklopimo to.

Znači, da to se okrene, da ne bude 50, 30, 20, nego bude 20, 50, 30. Znači, da to proba da bude prioritet. Najboji trunutak za početak investiranje je bio pred 10-20 godina, a drugi najboji je danas.

Kako balansiramo štednju i ulaganje?

Potrebno je obezbediti fond za tzv. crne dane. To je nešto što treba da ima svaka porodica i to se obično računa tako da vidite koliki su troškovi i računate da ćete 3 do 6 meseci moći da preživite ukoliko ne budete imali više nikakvih prihoda. To je važno kada govorimo o formiranju ličnog budžeta, kao početak cele priče o investiranju, da biste znali koliko možete da trošite. Kao što je problem ako nema dovoljno novca u tom budžetu za crne dane, jednaki je problem ako ima i previše.

rade_rakočević_keš_ekspert_ (10).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Taj novac bi trebalo da bude uložen u štednju i on ne može da donosi neki veliki prihod. Međutim, njegova funkcija je da postigne da prinos na to bude takav da pokriva stopu inflacije. Tako da to je početak o kome mi govorimo i pre nego što pričemo o investiranju svako treba da proba da obezbedi taj neki budžet za budućnost i za neke nepredviđene situacije.

Kako se osloboditi straha od ulaganja?

Ja investiram više od 25 godina i kod mene je uvek postojao strah ako ne investiram i svakog ko mi promene strah kao nešto što sputava ljude pitam - šta je opcija ako ne investiraš? To finansijsko planiranje počinje od realnosti, niko od nas nije 100 posto siguran da će imati narednog meseca neke prihode. Ako je u pitanju neka profesija koja je neizvesna, trebalo bi recimo da imate 9 meseci novca u nekoj ušteđevini.

Najbitnije je odrediti lične ciljeve, šta se želi postići tim investiranjem? Nekom je cilj da ima pasivni prihod, neko želi da mu svakog meseca, polugodišnje ili godišnje stiže određnena suma novca koju može da koristi, neko da ode u ranu penziju...To je vrlo važno da definišemo šta je u stvari taj finansijski cij koji nas onda vodi korak bliže strukturi investicija.

Želim da postanem majka – kako finansijski da se pripremim za to?


To je predivan cilj i jedna tema koja mora da se stavi na sto. I prema tome se može napraviti ta struktura investiranja. Matematika je tu surova. Ako trošite više nego što ste zaradili, ne može da se uštedi ništa za investiranje.

rade_rakočević_keš_ekspert_ (5).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Formiranje tog nekog budžeta mora da počne što ranije. Tu je još jedna stvar bitna, nju ne možemo da premostimo na drugačiji način, a to je koliko dugo investirate. Ako govorimo, na primer, o investiranju na berzi, ako neko želi da investira na par godina, može da se desi da zaista to ode u neki minus i da se izazove stres. Znači, važno je napraviti jednu dinamiku koja neće dozvoliti stres. To se rešava tako što se počne sa manjom sumom novca da se oseti kako ide.

Kako da kontrolišemo troškove?

Kontrola troškova na kreditnoj kartice je ključna kao i disciplina. Mi, kao društvo, volimo da trošimo, da se pokazujemo i to su te greške. Kada govorim o upravljanju novcem, jedno je investiranje, ali jedna od stvari koja je jednako bitna je i pokrivanje troška.

Znači, uvek prvo izmirite troškove na kreditnoj kartici. Oni imaju ogromnu kamatu, mislim da je preko 15 posto godišnje. Znači, ako već imate dug na kartici, platite prvo njega, pa onda razmišljajte dalje o nekim drugim troškovima i investiranju.

Kako se upravlja dugovima?

Počinje od discipline. Te kartice, recimo, imaju dobru stvar, možete da vidite gde ste potrošili novac. Pomenuo sam eksel tabele, možete da pišete i u svesci koliko ste potrošili na izlazke s prijateljima, prevoz, gorivo, razne stvari...

Ljudi pesaci jesen zima (21).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović



Evo jedne sitnice. Kad uđem u prodavnicu, ja obično imam u kolima neke kese koje nosim. S druge strane, svaki put kada se ispred mene pojavi neki majstor sa gradilišta, nikad nema kesu, svaki put kupuje i plaćaju 15 dinara. Zbog čega? Troši pare na nešto što može da zgužuva u džep da mu stoji. Ako govorimo o toj disiplini, neće svi ljudi ni shvatiti ovo kao bitno. Neće. Zato se društvo je različito. Neko bude uspešniji, neko ima bolji život, neko ne. Zato što nije spreman da donosi odluke, nije spreman da se žrtvuje.

Amerikanci putuju po svetu u 60, 70, 80 godina. Kod nas ljudi žele novac "sad i odmah, dok su mladi". Ne kažem da je to loše, ali mora da postoji neki balans.

Kako početi?

Nikad nikad kasno da se počne, prvi korak je najdosadniji, ali tu se vidi ko je spreman da u ovo zaista uđe ozbiljno, uradi tu analizu ličnog budžeta. Pojedinac mora da zna koliko troši, koliki su mu prihodi, kakva je imovina, da li donosi prihode. Kad se to sve stavi na papir, onda može da se kaže da su troškovi stavljeni pod kontrolu, vidi koliko se zarađuje i koliko, prema tome, mota da se radi da bi ostajala neka suma novca.

rade_rakočević_keš_ekspert_ (14).jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Realnost je takva da je u celom svetu isto. Populacija stari, sve će više biti starijih ljudi, a mladih, koji donose prihod, sve manje. Imaćemo situaciju da ćemo sve kasnije ići u penziju, što se već dešava svuda po svetu ili, ako već moramo da idemo u penziju, da od nje nećemo moći da živimo.

Način na koji možemo da obezbedimo da imamo kvalitetan i sjajan život je da nađemo alternativne načine koji će omogućiti da naš novac može da radi za nas. To nije više stvar izbora, već obaveza svakog ko odgovorno razmišlja o sebi. To je ta sloboda o kojoj govorimo.

Saveti za mudro ulaganje

"Sveti gral" investiranja u Srbiji se svodi da imate nekretnine na Vračaru, Beogradu na vodi, Zlatiboru ili izdate prostor nekoj kladionici. Međutim, to je samo jedna klasa investiranja koja se kreće na isti način – ako raste, sve raste. Kao krene da pada kao što je sad, koje su mogućnosti?

Niko ne zna šta nosi mogućnost investiranja u nekretnine, jer nemate transparentno tržište koliko vredi, koliki je pasivni prihod rente, tu postoje i dodatni poslovi, potom porez na nekretnine kvartalno. Lično nikad ne savetujem ulaganje, recimo, samo u akcije ili samo u kriptovalute već u sve pomalo, to pruža mogućnost da se ostvari najbolje od svega.

Da li je bolje prodati nasleđeni stan ili ga čuvati?

Koliko god sam do sada pričao negativno o investiranju u nekretnine, zapravo samo gledam brojeve. Koliko nosi prinos, ako je to nekretnina koju ste nasledili, koliku rentu? Izračuna se kolika je godišnja renta, kolika je tržižna vrednost stana. Prosečni prinos koji se ostvaruje u Beogradu na nekretninu je 4 odsto.

Rade Rakočević u podkastu Keš ekspert o investiranju i štednji novca
Foto: MONDO/Uroš Arsić

Na to morate da uzmete porez na imovinu, ako je to nešto što zahteva da dolazite, imate neke popravke, dobijete da je to negde oko 3 posto, realan profit koji se dobija na nekretninu. Potom treba videti da li postoji mogućnost da zaradite 5 posto za jednak ili manji trud na neki drugi način? I onda se ta suma novca podeli i tada, u proseku, vidimo koliko smo ostvarili zaradu. Ovo je igra brojeva, sve se surovo vidi kada se pogleda da li ste dobro investirali.

U šta sve može da se investira?

Postoji veliki izbor različitih vrsta investicija i nazivamo ih alternativne. Ništa od toga nije predviđeno samo za određene ljude niti je potrebno da imate veliko znanje da biste investirali. Osim investiranja u nekretnine, o kojima smo već pričali, pomenuli smo penziona i životna osiguranja. Sledeće po kategoriji rizičnosti je ulaganje u obveznice, dužničke hartije od vrednosti, koje emituju država ili neka kompanija. Oni isplaćuju kupone, odnosno određenu kamatu u nekim intervalima. Republika Srbija emituje svoje obveznice sa prinosi ma od 4-5 posto godišnje. To je sjajna investicija, gde je država garant.

Očekuje se da u narednoj godini krene emisija i korporativnih obveznica koje će biti dostupne na beogradskoj berzi, dakle još jedna mogućnost da ostvarite neki godišnji prinos. 

Sledeće je ulaganje u investicione fondove, koji postoje u Srbiji. Suma novca koju investirate od 10 do 10 000 evra. Ima različitih kombinacija, neki ulažu na novčano tržište gde su manji a sigurniji prinosi a drugi na akcije kompanija koje mogu dati mnogo veći prinosi. Postoji investiranje u akcije kompanija (iz Srbija možete kupiti akcije Mete, Luj Vitona, Adidasa…)

Kupovina akcija neke banke je odlična prilika za ulaganje. Banke daju kamate 2-3 posto, dok njihove akcije isplaćuju dividendu od 5,6 i više posto. Znači, banka uzme pare od nas, da nam 2 posto, potom kupi obveznice, daje kredite po većim stopama i isplaćuje veće dividende svojim akcionarima. Zašto ona ne kupimo te akcije? Investiranje u akcije pruža sigurnost, diversifikaciju kroz sektore, valute, države…uz mali napor možete postati suvlasnik nekih od najvećih svetskih kompanija i to je vrlo lako uraditi u Srbiji.

Ulaganje u bitkoin je još lakše. Iako ljudi uglavnom kažu da ne znaju mnogo o tome. Kriptovalute su sve više priznata imovina, kod nas postoje registrovane kripto menjačnice, kao i fondovi za ulaganje.

Ulaganja u startapove je nešto što se takođe smatra elitističkim u Srbiji, a zapravo nije potrebno mnogo novca. Istina je da se te sume kreću od 10 hiljada evra ili čak manje. Nakon investicije sledi praćenje. Recimo, ja jednom kvartalno ažuriram tu svoju tabelu. Koliko se uvećalo bogatstvo jer to i jeste suština. Dobro je ako se ima mogućnost dodavanja neke sume novca, na mesečnom ili kvartalnom nivou, kako bi se uvećao prinos. Sve to ima neku ulogu u tom portfoliju. Nakon ulaganja se to prati i ako se dese globalne političke promene može da se smanji ili poveća nešto drugo.

(Mondo.rs)