Ekonomija

ODLIČNE VESTI IZ SVETA: Veliki finansijeri veruju Srbiji, Mudis potvrdio rejting i u vreme ekonomske korona krize

Autor Georgi Mitev Šantek

Iako razvijeni svet ekonomski grca pod teretom korona krize, sve velike privrede imaju padove veće od deset procenata, Srbija se i dalje dobro drži. Potvrda stiže iz rejting Mudisa.

Rejting agencija Mudis (Moody's) je u godišnjem izveštaju potvrdila ocenu kreditnog rejtinga spoljnjeg duga Republike Srbije na nivou od Ba3 i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Agencija u svom veoma pozitivnom i sveobuhvatnom izveštaju, koji je objavljen 2. septembra, naglašava da zadržani pozitivni izgledi za dalje povećanje kreditnog rejtinga Republike Srbije imaju još veći značaj kada se uzme u obzir činjenica da dolaze u vreme velike ekonomske krize, pada globalne ekonomije i povećanih rizika izazvanih pandemijom virusa korona.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je za građane važno da znaju da pandemija korona virusa nije narušila javne finansije Srbije kao i da je i ova vest o zadržavanju kreditnog rejtinga najbolja potvrda toga.

VLADAVINA PRAVA I DRŽAVNE FIRME

Mudis opominje i na ono što preti rejtingu, a to su izazovi poslovanju privrednih subjekata koji zbog i dalje slabog sistema primene vladavine zakona, kao i velikog neformalnog, odnosno sektora sive zone i rada na crno. I dalje je potencijalno veliki problem, doduše u postepenom opadanju, što je državi dug u većinski u stranoj valuti a bankarski sektor vezan za evro. Ostao je i značajan problem kontingenta državnih firmi, čije reforma je i dalje spora.

"Srbija je ovu krizu dočekala spremno i sa dobro uravnoteženim finansijama. Doslednost u sprovođenju odgovorne ekonomske politike dala je rezultate, a nju su prepoznali i veliki finansijski igrači na svetskom tržišu, kao što su rejting agencije. Sa stabilizacijom javnih finansija stvorena je veća otpornost na eksterne šokove kao što je korona kriza, a brza reakcija u donošenju antikriznih mera tu našu izdržljivost je zacementirala", rekao je Mali.

On je podsetio da je naša zemlja u grupi retkih zemalja kojima kreditni rejting nije smanjen.

"Rejting agencija Fič je u prvoj polovini 2020. godine smanjila rekordnom broju država kreditni rejting, za njih čak 33, a još nije dovršila posao s ozbirom na to da globalna pandemija i dalje traje", podsetio je ministar na negativne trendove u svetu.

On je naveo da ga veoma raduju očekivanja Mudisa da će naša zemlja u 2021. godini ostvariti značajan rast od čak 6% i potpuni ekonomski oporavak, te da će se javni dug vratiti na prethodni opadajući trend od 2021. godine, što je u suprotnosti sa mišljenjem pojedinih ekonomskih analitičara u Srbiji.

Srbija je, rekao je, imala i pristojan izvoz u proteklom periodu, a orijentaciju u jačanju izvoza primećuje i pomenuta agencija, te tako država planira i da svojom politikom još više podrži izvoznike.

"Od velike koristi bi bila i podrška kroz osiguranje izvoznih poslova, odnosno jačanje uloge Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza, zatim novi sporazumi o slobodnoj trgovini kao i nastupi firmi na vanevropskim tržištima, kao i još veće povećanje trgovinske razmene u regionu, gde je Srbija već apsolutni lider", kazao je Mali.

Prema oceni agencije očekuje se samo privremeni blagi porast javnog duga u 2020. godini, pre nego što se on vrati na prethodni opadajući trend od 2021. godine.

Mudsi navodi da će smanjenje javnog duga u kratkoročnom periodu uticati na dalje povećanje kreditnog rejtinga Republike Srbije.

Rejting Srbije i dalje je u kategoriji neinvesticionog, odnosno "smeća" (džunk) kako se to kaže u berzanoskom žargonu, jer kategorija Ba3 znači "mnogo elemenata za spekulaciju i značajan kreditni rizik". Međutim, Srbija popravlja svoj rejting i još samo dve stepenice dele je od investicionog rejtinga Baa3.

Izgledi za srednjoročni rast u Srbiji su ocenjeni kao snažni, sa potencijalnom stopom rasta od oko 4%, i to zahvaljujući činjenici da se poslednjih godina ekonomija Republike Srbije preorijentisala na izvoz u poređenju sa modelom rasta koji je u periodu pre globalne krize bio zasnovan na uvozu i potrošnji.

(MONDO/Tanjug)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.