Hrvatski mediji poslednjih dana bruje o najavljenom ukidanju takozvanog prećutnog prekoračenja po tekućem računu, koji koristi oko 800.000 komšija.
Susedi su kako navode u panici, jer ih filijale obaveštavaju da će najkasnije do početka 2022. godine ostati bez ovog proširenog dozvoljenog minusa, koji će morati da vrate za godinu dana kreditima.
U bankama koje posluju u Srbiji zasada nema najave ukidanja ili smanjivanja minusa. Sudeći po velikim kamatama koje im plaćaju naši građani za dozvoljeno prekoračenje, trostruko većim od najskupljih u Hrvatskoj i desetostruko nego u Austriji, ovakva odluka bi našim dužnicima čak učinila uslugu. S druge strane, teško je očekivati da bi se banke u Srbiji odrekle takve zarade.
Kod nas hrvatska varijanta "prećutnog" prekoračenja, koji je zapravo dodatni dozvoljeni sa većim kamatama, ne postoji. Ko prekorači dozvoljeni minus u našim bankama, silazi u nedozvoljeni, a u ovoj crvenoj zoni trenutno se nalazi 237.082 računa. Kamate koje za to sleduju idu i do 50,57 odsto! U proseku "kazna" za nedozvoljeni minus od 23 banke na našem tržištu, iznosi 28,55 procenata. Za dozvoljeni minus je i veća -29,21 odsto. U isto vreme, kamata na sporni prećutni hrvatski minus čije je ukidanje kao zaštitu građana inicirala Hrvatska narodna banka ide od 7,61 do 17 odsto.
Iz naše Centralne banke naglašavaju da su pozajmice po tekućem računu svuda najskuplji bankarski proizvod i objašnjavaju zbog čega.
"Uvek upozoravamo građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, ili kupovinu trajnih dobara", kažu u NBS.
Kako kažu, od januara 2014. do jula 2021. godine, od kada NBS objavljuje pojedinačne podatke po bankama, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena je sa 33,6 odsto na sadašnjih 29,2 procenta. Od 23 banke, 17 je smanjilo kamatne stope. Kada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništvu po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za čak 15,6 procentnih poena. Naglašavaju da je trenutno učešće prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu na istorijskom minimumu i iznosi svega 1,5 odsto.
U Srbiji je 5,7 miliona korisnika otvorilo 8,2 miliona tekućih računa, a dozvoljeno prekoračenje kod nas u proseku iznosi 42.779 dinara. Od 2,6 miliona tekućih računa u hrvatskim bankama, oko 1,8 miliona građana ima odobrena prekoračenja, a oko 65 procenata je u prećutnom. Prema izjavama hrvatskih zvaničnika, fokus ukidanja ovog minusa je zaštita potrošača, jer su banke po osnovu ovih minusa naplaćivale kamate iznad dozvoljenih zakonom, kao i da čak 95 odsto ukupnih prekoračenja čine upravo ta "prećutna".
Više od 800.000 ljudi koristi dopuštene minuse koje su banke masovno pretvorile u prećutne, kako bi zaračunavale više kamate - komentari su komšija na društvenim mrežama. Većina građana to nije ni znala, a banke su dopuštene minuse smanjivale jer su prihodi zbog korona-krize mnogima pali, pa im je ovo način da nadoknade zaradu. Plašimo se da će nam sada banke tražiti povrat minusa, pa i kroz 12 mesečnih rata. Ako banke ukinu minuse, kako god se zvali, za većinu građana to bi značilo novo dužničko ropstvo, jer i sada grcamo u kreditima.
GDE JE DOZVOLJENI MINUS NAJSKUPLJI?
U Srbiji su kamate na dozvoljeni minus među najskupljim u Evropi. Kada je reč o članicama evrozone, najviše su na Malti - 19,6. Sledi Slovačka sa 12 procenata, pa Grčka i Portugalija sa 11 odsto. U Sloveniji su kamate 5,77 odsto, u Nemačkoj 7,11, a najmanje su u Austriji 2,78 procenata.
(MONDO/Večernje novosti)