• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Raj u Evropi: Minimalna plata 2.000 evra

Izvor Tanjug

Luksemburg ima samo 600.000 stanovnika, ali sa BDP-om po stanovniku od oko 110.000 dolara, najbogatija je zemlja u EU i jedna od najbogatijih na svetu.



Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja celika, ali poslednjih decenija napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promenila i danas je Luksemburg jedan od vodecih finansijskih centara sveta.

Uspeh Luksemburga rezultat je njihove prilagodljivosti i dobrog obrazovanja stanovništva te zemlje.

Kada je došlo do pada industrije celika na globalnom nivou shvatili su da težište moraju prebaciti na druge sektore.

Odlucili su da snažno promovišu finansijski sektor i danas se njihova ekonomija bazira na finansijskim uslugama koje cine oko 35 posto BDP-a.

Njihova radna snaga jedna je od najobrazovanijih na svetu, a posebna prednost koja privlaci brojne kompanije jeste njihova multilingvalnost - govore više jezika.

Luksemburg je danas drugi po velicini centar za investicione fondove, odmah iza SAD-a, s imovinom od cetiri biliona dolara, vodeci su po broju reosiguravajucih kuca u Evropskoj uniji i imaju najrazvijenije privatno bankarstvo u evrozoni, piše Index.hr.

Luksemburg
Izvor: Youtube/Samuel and Audrey - Travel and Food Videos


Velika atraktivnost za finansijsku industriju proizlazi iz politicke i društvene stabilnosti zemlje, ali i vrlo povoljnog regulatornog i poreskog okvira, zakona koje su prilagodavali savremenim potrebama.

S godinama je razvijen specifican regulatorski okvir za alternativne investicione fondove, fondove rizicnog kapitala, medunarodne penzione fondove, razne specijalizirane fondove i reosiguravajuca društva a to je privuklo ulagace iz celog sveta.

O velicini finansijskog sektora najbolje govore brojke - u toj maloj zemlji radi oko 140 banaka koje zapošljavaju oko 26.000 ljudi i imaju aktivu od 770 milijardi evra, prema podacima PwC-a za 2016. godinu.


Uprkos tome što se radi o vrlo maloj zemlji, Luksemburg je prilicno uticajan igrac u EU.

Na primer, zemlja ima šest mesta u Evropskom parlamentu, a iz Luksemburga je i Žan-Klod Junker, sadašnji predsednik Evropske komisije.

Godinama je Luksemburg bio na neki nacin poreska oaza za brojne multinacionalne kompanije, takode, slicno kao i Švajcarska i još neke jurisdikcije, imali su vrlo snažnu bankarsku tajnu, ali pod pritiskom OECD-a i EU, pre nekoliko godina pristali su da razmenjuju podatke o bankarskim racunima s drugim zemljama i medunarodnim institucijama.

Usprkos velikom dosadašnjem uspehu, Luksemburg i dalje razvija brojne sektore ekonomije u kojima vidi buducnost, poput logistike, informacione i komunikacijske tehnologije (ICT), biotehnologije i biomedicinskih istraživanja, "zelene" energije, a u poslednje vreme i svemirske tehnologije.

Iako imaju vrlo razvijenu ekonomiju, i dalje uspevaju da ostvarei relativno snažne stope rasta pa je rast BDP-a u 2017. godini iznosio 3,4 posto, daleko nadmašujuci evropski prosek od 1,8 posto.

Kao i svim razvijenim zemljama, i u Luksemburgu najveci deo BDP-a otpada na sektor usluga, cak 87,9 odsto. Sledi industrija s 11,9 odsto, dok poljoprivreda cini samo 0,2 odsto BDP-a.

Radna snaga broji 282.000 ljudi od kojih 78,9 odsto radi u sektoru usluga, 20 odsto u industriji, a 1,1 odsto u poljoprivredi.

U ove brojke nije uracunato i 150.000 ljudi koji svakodnevno dolaze na posao u Luksemburg iz Francuske, Belgije i Nemacke.

Tržište rada u Luksemburgu jedno je od najatraktivnijih u Europi.

To ne cudi s obzirom na to da minimalna mesecna plata za nekvalifikovanog radnika koji radi 40 sati nedeljno iznosi oko 2.000 evra. Za kvalifikovanog radnika minimalac je 20 odsto veci i iznosi 2.400 evra.

Prosecna plata iznosi više od 4.300 evra.

Komentari 69

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Ekonomista

Svi pricaju o tim minimalcima od nekoliko hiljada,a niko da spomene troskove zivota.Od tih 2000 kad naplatite stan,rezije,itd. ostaje mozda 300-400 eura,sto je jedva dovoljno da se plati hrana i eventualno da se ode jednom na neku zanimaciju kao sto je pozoriste ili bioskop...Jos gore je ako ste preselili i porodicu u tu stranu zemlju pa morate i njih da izdrzavate,u tom slucaju od citave plate ostaje moza 50 eura...

СкроманМегаломан

@Ekonomista Како ти лупеташ, мајко мила!

B89

Nesto mislim da li je moguce traziti azil u luksemburgu ...

special image