Slušaj vest

Nakon što je Iran je pokrenuo raketni napad na Izrael, koji je premijer Benjamin Netanijahu opisao kao "veliku grešku" i obećao da će Iran platiti za sve, sve oči sveta gledaju ka Bliskom istoku gde, prema izjavama svetskih zvaničnika, ali i analitičara, situacija ključa i ne zna se u kom će pravcu teći rasplet.

Iranski vrhovni vođa, Ajatolah Ali Hamnei za regionalne tenzije i ratove okrivio je "SAD i neke evropske zemlje" koje "lažno tvrde da donose mir i poručio im da se moraju "izgubiti iz regiona kako bi zemlje živele u miru".

Čekajući održavanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN koja je zakazana, izraelska vojska saopštava da raspoređuje još snaga na jug Libana, dok Hezbolah da su tek u prvoj rundi. Od jutros je ispaljeno oko 100 raketa iz Libana na Izrael, tvrdi IDF, a izraelski ministar spoljnih poslova poručuje da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš "persona non grata" u Izraelu i da mu je zabranjen ulazak u zemlju jer nije uspeo da "nedvosmisleno osudi" iranski raketni napad u utorak.

Da je svet bez sumnje na pragu stanja koje predstavlja najozbiljniju pretnju po globalni mir, mišljenja je profesor i analitičar Dejan Miletić, iz Centra za proučavanje globalizacije, koji je u izjavi za naš portal analizirao može li se svet izvući iz ove situacije bez eskalacije sukoba.

"Sve je postavljeno za eksploziju, za Treći svetski rat. Zaista smo u jednom neizvesnom periodu, nikad nismo imali ovoliko istovremenih frontova otvorenih u isto vreme", rekao je Miletić za Mondo.

dr Dejan Miletić.jpg
Kurir TV/Screenshot 

Kako bi ovi sukobi mogli da se preliju na Evropu pitanje je kojim se poslendjih meseci bavi domaća, ali I svetska javnost, naročito jer su ulozi veliki.

Tenzije na Bliskom istoku poslendjih meseci ukazuju da je svet na pragu apsolutnog sukoba, a stručnjaci su saglasni da bi sve zemlje bile uvučene u isti, na jedan ili drugi način, s obzirom da je u pitanju centar svetske energetike, odakle se diktira I snabdevanje naftom, gasom bez kojih ne može da opstane evropska industrija.

"To bi lako moglo da se prelije na globalni nivo. Ovo je postavljanje figura i zaoštravanje do nivoa opšte eksalacije. Teško da bi ovde SAD i Rusija da ostanu van igre, ako dođe do još dublje konfrontacije i upotrebe ozbiljnijeg naoružanja", objasnio je Miletić.

Izrael je otvorio nekoliko složenih frontova, od Gaze preko Libana, Sirije potom sa Jemenom i Hutima, pa je tu mnogo izazova istovremeno. Da li bi konkretno uplitanje SAD u ovaj sukob moglo ugasiti ovo žarište koje preti da zapali svet, pitanje je koje se najčešće čuje.

Uoči predsedničkih izbora koji će u SAD biti održani 5. novembra, uveliko se kalkuliše čija pobeda bi donela svetski mir, a čija nemir i širenje sukoba.

Naaman Omar / Zuma Press / Profimedia, HAZEM BADER / AFP / Profimedia Napad Irana na Izrael

"Čak i jedna ozbilja podrška SAD teško bi mogla dati odgovor na ovu situaciju, a kamoli neozbiljna Bajdenova administracija, koja zapravo samo priča i diže prašinu, a suštinski nije u stanju da kontroliše svetske procese. Zapravo, čini se kao da svet dodatno gura u eskalaciju svojim neveštim delovanjem", objasnio je Miletić za naš portal.

Kako je objasnio, ako SAD nastave sa ovom spoljnom politikom "dodavanja ulja na vatru" umesto insistiranja na pregovorima i građenju poverenja između sila, zapravo će učestvovati u postavljanju figura za sveopšti sukob, što i Evropu gura u isti, zbog čega će imati ozbiljne posledice - od ekonomskih do socijalnih.

Među najgorim posledicama koje bi naš kontinent osetio, bile bi one koje se odnose na energetsko tržiše, potom izbegličkih talasa i radikalizacije islamskih zajednica u Evropi.

Teheran ima hiljade balističkih i krstarećih projektila

Teheran ima hiljade balističkih i krstarećih projektila različitog dometa, navodi se u izveštaju Projekta raketne pretnje iz 2021. u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Tačni brojevi za svaki tip projektila su nepoznati. Ali general američkog vazduhoplovstva Kenet Mekenzi rekao je Kongresu 2023. da Iran ima "preko 3.000" balističkih projektila, prema ovogodišnjem izveštaju sa veb stranice Iran Watch na projektu Viskonsin o kontroli nuklearnog naoružanja.

(Mondo.rs)