Manje od jedan odsto očeva u Srbiji redovno menja pelene bebi, tek nešto više od sedam odsto kupa bebu, podaci su istraživanja koje bi moglo da ukaže na to šta ženama, osim finansijske podrške, može pomoći da se odluče na rađanje.
Ovaj izveštaj je deo istraživanja "Kultura radanja i partnerski život u Srbiji", koje je Institut za sociološka istraživanja, uz podršku Centra za mame, sproveo u prvoj polovini prošle godine, pre nego što je država, ove godine, rešila da snažnije finansijski podstakne radanje.
Procitajte: Šta predvida novi zakonik o porodicnim odnosima
Izuzimajuci ekonomski momenat, ispitanice su kao jedan od kljucnih problema navele tradicionalnu uloga oca, koji ne ucestvuju aktivno u odgajanju deteta.
Tako su samo dve aktivnosti vezane za decu - izvodenje u šetnju i odlazak kod lekara - pretežno zajednicke, dok su sve ostale obaveze vezane za dete, ali i za domacinstvo prepuštene - iskljucivo ženi.
Osnivacica i direktorka Centra za mame Jovana Ružicic kaže da iako je u Srbiji zakonski omoguceno da i ocevi koriste porodiljsko odsustvo, samo cetiri odsto partnera ispitanih žena iskoristilo je tu mogucnost.
"Srbija je patrijahalna sredina, a odmah po dolasku deteta ženi se opredeljuje tradicionalna uloga, kao i muškarcu. Njena je da bude kod kuce i vodi racuna o detetu, a njegova je da 'ide da lovi', odnosno da radi", kaže Ružicic i dodaje da je odluka da tata "ode na porodiljsko" i dalje društveno neprihvatljiva, ali i prakticno neisplativa s obzirom da su plate muškaraca vece.
"Ako neciji posao treba da 'strada', bolje da to bude majcin, jer je to jedna niža plata manje u domacinstvu", kaže ona.
Inace, kad je rec o borbi protiv "bele kuge", gotovo 39 odsto ispitanih žena smatra da su žene odgovorne za nisku stopu nataliteta, isto toliko njih se sa tim stavom ne slaže, a 22,6 odsto je neopredeljeno.
Procitajte: "Aman, ženo, pusti me da budem OTAC!"
Ružicic za Tanjug kaže da nije dužnost žena da radaju, ali da jeste dužnost države da obezbedi sistem koji ce da funkcioniše.
"Potrebna je citava promena sistema i jasno mi je zašto svi koji su na vlasti bili pre, sada i posle odluce da se bave sitnim stvarima, hajde da povecamo ovo za nekoliko hiljada i slicno. Nama je potrebno da sistemske promene koje treba da se dese krenu sada, da bi moja cerka koja ima godinu dana mogla da ima koristi od toga", naglašava ona.
Kako kaže, problemi sa kojima se buduce majke susrecu pocinju i pre trudnoce, nedozvoljenim pitanjima poslodavaca o planiranju potomstva, nastavljaju se kroz loša iskustva u porodilištu, nedostatak mesta u vrticima, visoke cene proizvoda za decu
"Od prvog dana kada žena u reproduktivnom dobu krene na posao dobija poruku koja nije afirmativna. Problemi se nastavljaju u porodilištima gde svaka deseta žena, po našem istraživanju, izlazi cvrsto rešena da se tu više nikad ne vrati", kaže Ružicic.
Najugroženija grupa su samohrane majke, navodi ona, jer 36,8 odsto žena mora da pokrene sudsku parnicu kako bi pocele da dobijaju alimentaciju, dok 39,5 odsto njih alimentaciju uopšte ne prima.
Ružicic navodi da je predvidena finansijska pomoc države znacajna, ali istice da ne koriste sve mame tu pomoc, najcešce iz neznanja ili neobaveštenosti.
"Ostvarivanje podrške opada sa padom stepena obrazovanja, mada je neophodnost podrške tim veca, što ukazuje da procedure ostvarivanja ovih prava zahtevaju posedovanje odredenih obrazovnih kompetencija", kaže ona.
Procitajte: Pare za bebe: Za prvo dete od jula, za drugo...
Istraživanje takode pokazuje da ne postoji nijedna od mera podrške porodici kojom bi barem pola ispitanica bilo zadovoljno, a najviše su nezadovoljne dostupnošcu i cenom robe za decu, politikama zapošljavanja mladih roditelja i politikama ustanovljavanja fleksibilnog radnog vremena.
Sve navedeno, ocekivano, vodi i ka rezultatima istraživanja koji se odnose na planiranje radanja u buducnosti, koji pokazuju da se "bejbi bum" u Srbiji nece skoro dogoditi.
Vecina ispitanica ne planira trudnocu u narednih pet godina (43,5 odsto), dok skoro svaka cetvrta planira (23,9 odsto), odnosno zadržace trudnocu ako joj se dogodi (14,2 odsto).
Medu ženama koje ne planiraju trudnocu, 14,9 odsto odlucilo bi da je održi, pod pretpostavkom popravljanja materijalnog standarda, a više od trecine ispitanica ne bi se odlucilo da rada ni pod jednim od navedenih uslova u anketi.
Idealan broj dece za žene obuhvacene uzorkom je troje (41,3 odsto), zatim dvoje (37,9 odsto), cetvoro (5,2 odsto), dok je za 4,9 odsto ispitanica idealno imati samo jedno dete.
Istraživanje "Kultura radanja i partnerski život u Srbiji" sproveo je Institut za sociološka istraživanja uz podršku Centra za mame, na uzorku od 1.560 žena iz cele Srbije, starosti od 18 do 60 godina.